Ista drva složio na dva načina: Jedna su se osušila, druga ostala puna vlage - evo u čemu je razlika
Na prvi pogled deluje da za sušenje drva nema mnogo filozofije. Isečete ih, složite i ostavite nekoliko meseci pre početka grejne sezone. Ipak, način na koji složite drva može napraviti veliku razliku u tome koliko će vlage ostati u njima.
Ako su cepanice zbijene, naslonjene direktno na zemlju i potpuno prekrivene ceradom, vazduh teško prolazi kroz gomilu. Tada se vlaga mnogo sporije oslobađa, pa drva mogu ostati vlažna čak i posle više meseci.
Sa druge strane, pravilno složena gomila omogućava da vazduh prolazi između cepanica, dok je odozgo zaštićena od kiše i snega.
Najvažnije je da vazduh može da cirkuliše
Dobro strujanje vazduha jedan je od najvažnijih uslova za prirodno sušenje drva. Zato cepanice ne treba slagati tako gusto da između njih nema prostora.
Još jedna česta greška je potpuno prekrivanje gomile ceradom. Iako tako želite da zaštitite drva od padavina, ako zatvorite i bočne strane, istovremeno ste zatvorili put vazduhu.
Mnogo bolje rešenje je da zaštitite gornji deo gomile, dok bočne strane ostanu otvorene. Tako kiša i sneg ne natapaju drva odozgo, a vazduh može nesmetano da prolazi kroz njih.
Drva ne treba da stoje direktno na zemlji
Donji red cepanica posebno je izložen vlazi iz tla, pa je važno da gomila bude podignuta od zemlje.
Za to mogu da posluže palete, drvene grede ili druga čvrsta podloga koja omogućava da vazduh prolazi i ispod gomile. Time se sprečava da vlaga iz zemlje prelazi u drva i istovremeno se poboljšava ventilacija.
Idealna gomila zato ima tri karakteristike: podignuta je od zemlje, odozgo je zaštićena od padavina i sa strana ostaje otvorena.
Kako da znate da su drva dovoljno suva
Nije dovoljno proceniti suvoću drveta samo po njegovoj spoljašnjosti. Površina cepanice može biti znatno suvlja od unutrašnjosti, pa drvo na prvi pogled može delovati spremno za loženje, iako u sredini još ima dosta vlage.
Najpouzdaniji način je merač vlage. Još bolje je da cepanicu ponovo rascepate i izmerite vlagu na sveže otvorenoj unutrašnjoj površini.
Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage bude oko 20 odsto ili niži. Vlažnija drva teže se pale, daju manje korisne toplote i stvaraju više dima, jer se deo energije troši na zagrevanje i isparavanje vode iz drveta.
Koliko dugo drva treba da se suše
Ne postoji jedno pravilo koje važi za svaku vrstu drveta. Vreme potrebno za sušenje zavisi od vrste, početne vlažnosti, veličine cepanica, vremenskih uslova i načina skladištenja.
Mekšim vrstama u dobrim uslovima može biti potrebno oko šest meseci ili više, dok se tvrde vrste često suše godinu dana, a nekima je potrebno i duže.
Zato nije dobro čekati poslednji trenutak pred grejnu sezonu. Što su drva bolje složena i što im obezbedite više vremena, vazduha i zaštite od padavina, veća je šansa da će vas zima dočekati sa suvim ogrevom.
Na kraju, razlika između dobre i loše složene gomile ne mora da bude vidljiva odmah. Ali posle nekoliko meseci postaje jasna - jedna gomila daje suva drva spremna za efikasno loženje, dok druga i dalje zadržava vlagu.
(Ona.rs / Blic)