Ako SUTRA ovo uradite, pratiće vas cele godine! Slavimo Markovdan uz ove STROGE OBIČAJE
Srpska pravoslavna crkva i vernici 8. maja obeležavaju praznik posvećen svetom apostolu i jevanđelisti Marku, jednom od četvorice evanđelista u hrišćanskoj tradiciji.
Markovdan se u narodu smatra značajnim danom koji nosi snažnu simboliku odmora, poštovanja prirode i duhovne posvećenosti. Pored verskog značaja, ovaj praznik prate i brojna narodna verovanja i običaji koji se prenose generacijama.
Običaji i verovanja za Markovdan
U narodnoj tradiciji, Markovdan je dan kada se strogo izbegavaju radovi u polju i na njivama. Veruje se da bi sveti Marko mogao poslati grad i nevreme onima koji tog dana rade, pa zemljoradnici obično odmaraju i ne započinju nikakve poslove kako bi zaštitili svoje useve.
Posebno je ukorenjeno verovanje da se tog dana ne sme spavati tokom dana. Smatra se da onaj ko dremne na Markovdan može biti pospan i bez energije tokom cele godine. Postoji, međutim, zanimljiv izuzetak u narodu – ako je neko spavao i na Đurđevdan, za koji važi isto pravilo, veruje se da treba da odspava i na Markovdan, kako bi se „poništila kazna“ i izbegla dugotrajna pospanost.
Kovači i stara verovanja zanatlija
Markovdan su posebno poštovali kovači. Prema starom verovanju, ukoliko bi tog dana radili, miševi bi im mogli izgristi mehove koje koriste za loženje vatre. Zbog toga su se i oni uzdržavali od bilo kakvog rada, poštujući praznik i njegove običajne zabrane.
Odmor, molitva i duhovni mir
Ovaj praznik se u narodu doživljava kao vreme za smirenje i porodično okupljanje. Vernici se posvećuju molitvi i zahvalnosti svetom Marku, za koga se veruje da štiti domove i imanja svih koji ga poštuju.
Na Markovdan se izbegava svaki fizički rad, naročito u prirodi i na poljima, a dan se provodi u tišini, odmoru i duhovnom miru. U narodu se kaže: "Ko poštuje Svetog Marka, biće sačuvan od nesreće", "Ko radi, može navući grad, gromove i štetu na imanje", kao i "Ko se na Markovdan odmara, imaće mir i snagu tokom cele godine."
(Ona.rs)