Rodni grad proslavljenog srpskog kompozitora prate i zanimljive legende

Vreme čitanja: oko 2 min.

Oko tri stotine kilometara deli Negotin od Beograda, dok je od Zaječara udaljen tek nešto manje od 60 kilometara

Foto: Nikola Tomić

Sama pozicija Negotinske krajine i samog grada Negotina sasvim je dovoljan razlog za posetu. A ako se tome doda i bogata istorija, protkana legendama, naročito onima o nastanku naziva grada, jasno je zbog čega treba krenuti u posetu Negotinu.

Oko tri stotine kilometara deli Negotin od Beograda, dok je od Zaječara udaljen tek nešto manje od 60 kilometara.

Legende o nastanku naziva

Iako postoje i mnoge druge zanimljive legende u ovom kraju, dve se posebno izdvajaju, a tiču se porekla naziva grada.

Foto: Milena Đorđević

Izvesni Negota i njegova žena Tina su u davna vremena došli da žive na području današnjeg grada, navodi jednu od legendi „Vikipedija“. Budući da su njihov primer sledili mnogi, te da je tu počelo da se formira naselje, to ga ljudi nazvaše Negotin po prvobitnim stanovnicima.

Postoji i druga legenda o poreklu naziva grada, a u njoj se pominju dvojica velikaša, koji su gradili gradove. Jedan od njih je svoj grad gradio baš na mestu gde se danas nalazi Negotin, a drugi tamo gde su ostaci Vidrovog grada. Kako navodi ta legenda, onaj koji je gradi grad kod sela Vidrovca je doviknuo drugom:

Ja sam bolji grad načinio, nego ti!

Nakon toga taj grad bi nazvan Negotin.

Okolina Negotina

Nedaleko od sela Mokranje, na oko deset kilometara udaljenosti od grada, nalaze se Mokranjske stene, vodopad sa jezerom koji fascinira posetioce. Posebno je zanimljiv podatak koji navodi Turistička organizacija Negotin da ispod stena postoji i Hajdučka pećina, te da su oba mala jezera na Sikolskoj reci prilično bogata ribom.

Negotin / Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Manastir Vratna i Vratnjanske kapije još su neke od znamenitosti u okolini ovog grada i nalaze se na oko trideset kilometara udaljenosti od centra.

Izuzev tri prerasti, na ovom području se, kako navodi TO Negotin nalazi i lovište „Vratna“, u kome obitavaju jeleni lopatari i mufloni.

Jedna od najpoznatijih vazudšnih banja u našoj zemlji, Stevanske livade nalaze se na 480 metara nadmorske visine u samom podnožju planine Deli Jovan. Na samoj planini nalaze se lepo uređene staze za pešačenje, a sa njih se pruža fantastičan pogled na okolinu.

(Ona.rs)