Četvrta sezona serije “Igre prestola” snimana je u ovoj splitskoj znamenitosti

Staro jezgro grada Splita, koje se nalazi oko DIoklecijanove palate, 1979. godine postaje deo Liste svetske kulturne baštine

Sa željom da kraj života dočeka u njoj, rimski car Dioklecijan je krajem trećeg veka naredio gradnju palate, koja je danas jedna od najpoznatijih znamenitosti hrvatskog grada Splita.

Pretpostavlja se da je gradnja ovog velelepnog zdanja započeta 295. godine, ali da ni nakon deset godina, kada je Dioklecijan abdicirao, nije bila završena.

Preporučujemo

Ono što se pouzdano zna jeste da je sa ostrva Brač dopremljen krečnjak bele boje, koji je korišćen za gradnju palate, a da je manji deo tog materijala dopreman sa područja Segeta u blizini Trogira, navodi “Wikipedija”. Iz reka koje se nalaze u blizini vađen je bigar, dok se u obližnjim radionicama izrađivala opeka, koja je takođe korišćena za gradnju palate.

Odlično očuvan spomenik iz rimskog perioda

Staro jezgro grada Splita, koje se nalazi oko DIoklecijanove palate, 1979. godine postaje deo Liste svetske kulturne baštine.

Palata rimskog cara se sa pravom smatra jednim od najbolje očuvanih spomenika iz rimskog perioda, a kako navodi Turistička zajednica Split, predstavlja svojevrstan spoj letnjikovca vladara i kastruma, odnosno vojničkog logora.

U južnom delu palate bile su smeštene carske odaje, ali i prostorije u kojima su se održavali značajni događaji, kako državnički, tako i verski, dok je posluzi i vojsci bio namenjen severni deo Dioklecijanove palate. Celokupna palata bila je praktično podeljena na četiri dela, koji su bili razdvojeni glavnim ulicama i to dvema.

Vrata Dioklecijanove palate

Među četvora vrata, koliko ih broji ova velelepna palata, jedna se izdvajaju. Porta Meridionalis, kako glasi latinski naziv za Mjedena vrata, umnogome su po površini manja od ostalih. I ne samo da su manjih dimenzija, već su imala i posve drugačiju svrhu, jer su obezbeđivala nesmetani izlaz na more.

Upravo zato su u jednom periodu smatrana sigurnosnim vratima, pa su tako i nazivana, budući da je prolazak kroz ta vrata garantovao nesmetani izlazak na more, što je trebalo da bude korišćeno u slučaju napada na Dioklecijanovu palatu.

Kada je 1. juna 305. godine prvi put ušao u palatu, car Dioklecijan prošao je kroz Zlatna vrata, a na palati postoje i "Srebrena" i "Željezna", odnosno Gvozdena vrata.

U okviru kompleksa Dioklecijanove palate nalazi se i katedrala Svetog Duje, kao i Jupiterov hram, te Vestibul i Peristil. Podrumi Dioklecijanove palate posebna su priča i smatra se da su oni, možda i najzaslužniji za to što je ovo velelepno zdanje uvršteno na UNESCO-vu listu.

(Ona.rs)