I najzeleniji i među najlepšim gradovima kod nas, Sombor jedini ima bođoše

Prvobitne sadnice koprivića ili američkog koprivića, latinskog naziva Celtis occidentalis, pristigle su u Sombor iz Severne Amerike

Sve do pred kraj 19. veka, verovatno niko nije ni mogao da nasluti da će drvo koje uspeva na području Severne Amerike dospeti u Srbiju. Tačnije u Sombor. A zbilo se to kada je doktor Bene Čihaš bio gradonačelnik ovog pitomog vojvođanskog grada.

Nekoliko decenija pre toga u Somboru je formiran i Odbor za ulepšavanje grada, koji je veliku pažnju posvetio i uređenju i ozelenjavanju. Kako ističe Milan Stepanović, u autorskom tekstu na sajtu TO Sombor, upravo tada su nastali i prvi parkovi, koji će kasnije i biti razlog za to da grad bude smatran jednim od najzelenijih ne samo u našoj zemlji, već i na evropskom tlu.

Preporučujemo

Bođoši u Somboru

Prvobitne sadnice koprivića ili američkog koprivića, latinskog naziva Celtis occidentalis, pristigle su u Sombor iz Severne Amerike.

Nedugo nakon toga su u Somboru zasađeni i evropski bođoši. Doduše manjih broj njih, ali dovoljan da upotpuni lepotu somborskih zelenih površina.

Čak oko 7.500 stabala bođoša, kako severnoameričkog, tako isto i mediteranskog danas postoji u ovom gradu. U pitanju je drvo koje pripada porodici brestova i prepoznatljivo je kako po bobicama, tako i po mesnatim, ali hrapavim listovima.

Izuzev bođoša, u Somboru se mogu videti i platani, dudovi, a prvi gradski parkovi datiraju iz perioda kada je pomenuti odbor formiran, odnosno od sedamdesetih godina 19. veka.

Tu su i fijakeri i još ponešto

Mada nema sumnje da je obilje zelenih površina zaštitni znak Sombora, mnogima su fijakeri prva asocijacija na ovaj vojvođanski grad.

I danas se na fijaker placu, kako ističe TO Sombor može uživati u vožnji fijakerom, koja će putnike barem nakratko vratiti u neka protekla vremena.

Kao posebna atrakcija Sombora ističe se podatak da se „Evropski Amazon“, kako se područje Gornjeg Ponudavlja naziva, nalazi upravo na teritoriji ovog grada. U pitanju je područje koje je pod zaštitom, te je i deo Rezervata biosfere UNESCO-a. Uz brojne druge vrste koje tu obitavaju, najznačajnije je pomenuti ritske jelene, budući da najveća populacija tih životinja u našoj zemlji živi upravo na tom području.

(Ona.rs)