Pre više od 20 godina postaje Zaštićeno prirodno dobro: Ova pećina važi za jednu od najlepših u celoj Srbiji
Na 533 metara iznad nivoa mora, podno Velikog Štubeja, najvišeg vrha Homoljskih planina, leži jedna od najlepših pećina Srbije.
Iako je počev od 1980. godine dostupna i za turističke posete, tek 2007. godine je proglašena za Spomenik prirode, odnosno za Zaštićeno prirodno dobro.
Od obližnjeg Kučeva je pećina Ceremošnja udaljena tek oko 15 kilometara.
Bogat i raznovrstan nakit koji se može videti u njenoj unutrašnjosti razlog je zbog koga se ističe kao jedna od najlepših u celoj našoj zemlji.
Pećinski nakih Ceremošnje je nestvaran
Nedaleko od istoimenog sela mnogi ljudi tog kraja znali su da postoji pećina, te su joj nadenuli naziv kao i selu. Doduše, među lokalnim stanovnicima poznata je i kao Jovanova pećina.
Sve do 1952. godine nisu sprovedena temeljnija istraživanja njene unutrašnjosti. Gotovo tri decenije docnije prvi posetioci su ušli u Ceremošnju.
Do sada je 755,5 metara pećinskih kanala istraženo. Više od polovine je dostupno posetiocima, budući da se u dužini od 431-og metra proteže turistička staza.
Celine u unutrašnjosti pećine
Iako je nešto manje od 90 metara dug ulazni kanal, u njemu nema naročito mnogo nakita. Ali čim se kroči u dvoranu nazvanu Arena, situacija se menja i biva jasno zbog čega se baš pećina Ceremošnja smatra jednom od najlepših pećina u celoj Srbiji.
Ujedno je to, među pet celina ona, koja je najbogatija raznovrsnim nakitom. Nazvana je Arena zbog oblika koji nalikuje antičkim amfiteatrima.
Upravo u toj dvorani je i pećinski stub, simbolično nazvan „Na večnoj straži“, koji pećinu Ceremošnju čini prepoznatljivom. Tu su i drugi, vrlo interesantni detalji, popu pećinskog stuba nazvanog „Lepa Vlajna“, jer svojom belinom i lepotom nalikuje ženama, Vlahinjama, koje na tom području žive.
U dvorani koja je duža nešto više od stotinu metara su i drugi zanimljivi pećinski stubovi i stalaktiti, koji privlače pažnju posetilaca. Naročito su interesantna dva, koja su na neki neobjašnjiv način srasla jedan uz drugi, pa su poznata pod nazivom „Drugovi“.
Po izlasku iz ove, ulazi se u Ponorsku dvoranu, koja je duga 36 metara. Prepoznatljiva je po „Dverima“, kako je nazvan otvor koji u nju vodi, prosto zato što podseća na dveri, koje vode u crkveni oltar. Bigrena lopta poluprečnika oko 3,4 do četiri metra, koja se u Ponorskoj dvorani nalazi, znana je kao „Raspukla sfera“ i izdvaja se među drugim pećinskim nakitom ove dvorane.
Izrađena mahom od andezita, vulkanske eruptivne stene, naredna dvorana Ceremošnje takav naziv i nosi. Oko 60 metara je duga Andezitska dvorana i u njoj se po lepoti izdvajaju stalaktiti nazvani „Krajputaši“.
Turistička staza Ceremošnje završava se Južnim kanalom, čija je dužina nešto veća od 107 metara.
( Ona.rs / „TO Opštine Kučevo“ )