U ovoj zemlji ljudi spavaju najmanje, a važe za jedan od najbogatijih i najdugovečnijih naroda sveta

K. M.
K. M.  
  • 1

Dok mnogi veruju da je osam sati sna univerzalno pravilo za dobro zdravlje, najnoviji podaci pokazuju da stvarnost izgleda potpuno drugačije i da čitave nacije spavaju znatno manje. Ipak, ono što iznenađuje jeste činjenica da kraći san ne znači nužno i lošije zdravlje ili kraći životni vek.

Novo istraživanje kompanije Oura, poznate po pametnim prstenovima za praćenje zdravlja i sna, otkrilo je velike razlike u navikama spavanja širom sveta. Podaci, koje je kompanija podelila sa magazinom Newsweek, pokazuju da Japanci u proseku spavaju svega 6 sati i 23 minuta po noći, što ih svrstava među narode sa najmanje sna na svetu.

Poređenja radi, prosečno vreme spavanja u SAD iznosi 7 sati i 5 minuta, dok stanovnici Novog Zelanda spavaju oko 7 sati i 11 minuta. Među zemljama sa najmanje sna našle su se i Indija, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zašto neke nacije spavaju manje?

muškarac, čaj. napitak, jutro, buđenje Foto: Shutterstock

Stručnjaci ističu da san nije samo biološka potreba, već i odraz kulture, društva i načina života.

„Iako je san biološki proces, na njega snažno utiču kultura i životna sredina“, objasnila je Heli Koskimaki, naučnica za san i šefica odeljenja za spavanje u kompaniji Oura.

Kako navodi, u Indiji porodične večere često pomeraju odlazak na spavanje, u Japanu dugo radno vreme utiče na kasnije uspavljivanje, dok u UAE ekstremne vrućine navode ljude da treniraju kasno uveče ili veoma rano ujutru.

Istraživanje je sprovedeno na osnovu podataka korisnika pametnih prstenova koji prate obrasce sna i aktivnosti. U svakoj od 12 analiziranih zemalja proučavano je po 5.000 ispitanika.

Japan spava najmanje, ali živi najduže

Jedan od najzanimljivijih zaključaka studije jeste da manje sna ne mora automatski značiti i lošije zdravstvene rezultate. Uprkos tome što spavaju najmanje, Japanci imaju jedan od najdužih životnih vekova na svetu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da hronični nedostatak sna može imati ozbiljne posledice.

Preporuka American Academy of Sleep Medicine i Društva za istraživanje spavanja jeste da odrasli spavaju najmanje sedam sati po noći kako bi smanjili zdravstvene rizike.

Prema podacima Johns Hopkins Medicine, dugotrajan manjak sna može povećati rizik od razvoja demencije, gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, ali i određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog creva, jajnika i prostate.

Osim toga, nedovoljno sna utiče i na svakodnevno funkcionisanje, koncentraciju, posao, raspoloženje i sposobnost bezbedne vožnje.

„Noćne nacije“ i problem modernog života

Večera, zabava Foto: Shutterstock

Hamid Džalilijan sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju objašnjava da se obrasci spavanja značajno razlikuju od zemlje do zemlje.

„Navike poput popodnevnih dremki, radnog vremena, vremena provedenog pred ekranima i odnosa prema odmoru snažno su povezani sa kulturom i geografijom“, rekao je on.

Ipak, biologija čoveka ostaje slična bez obzira na zemlju.

„Za većinu odraslih najzdraviji raspon sna je između sedam i osam sati. Podaci pokazuju jasan obrazac u obliku slova U – i premalo i previše sna povezani su sa većim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, depresije, kognitivnog pada, pa čak i smrtnosti“, upozorio je stručnjak.

Šta je „društveni džet leg“?

Dodatni problem modernog načina života jeste takozvani „društveni džet leg“ - pomeranje ritma spavanja između radnih dana i vikenda.

Erik Džou, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Harvard Medical School, objasnio je da mnogi ljudi tokom nedelje ne spavaju dovoljno, a zatim pokušavaju da „nadoknade“ san vikendom.

„To stvara cirkadijalnu neusklađenost i može imati negativne posledice po zdravlje“, rekao je on.

Njegova istraživanja pokazala su da odrasli Amerikanci u proseku spavaju oko 7,6 sati, ali da postoje velike individualne razlike.

Koliko sna je zapravo dovoljno?

Mobilni telefon, spavanje Foto: Shutterstock

Stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalna formula koja odgovara svima. Potreba za snom razlikuje se od osobe do osobe, menja se tokom života i zavisi od hronotipa – prirodne sklonosti da budemo jutarnji ili večernji tip.

„Ključ je da pratite kako se osećate, koliko ste odmorni i da izgradite doslednu rutinu sna“, poručuje Koskimaki.

I dok današnji svet neprestano traži našu pažnju, stručnjaci upozoravaju da upravo san često postaje prva žrtva ubrzanog života, iako bi mogao biti jedna od najvažnijih stvari za dugoročno zdravlje.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Džidža sletela u Beograd

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje

Komentari

  • Ello

    17. maj 2026. | 15:28

    Pričajte šta hoćete, nikad nisam iml prijatelje sa kojima je nastao prekid druženja, svađe, mržnja, neprijateljstvo, a tek duge veze, brak i rađanje, tako da je to za mene druga dimenzija.

    Podelite komentar