Šta hrani mozak? Profesor otkriva tri ključne grupe namirnica koje mogu da poboljšaju koncentraciju i pamćenje

K. M.
K. M.  
  • 0

Ono što svakodnevno jedemo ne utiče samo na naše telo, već i na način na koji razmišljamo, pamtimo i održavamo koncentraciju. Prof. dr Tihomir Ilić izdvojio je tri grupe namirnica koje mogu da doprinesu zdravlju mozga i očuvanju kognitivnih funkcija.

Mozak je jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a za svoj pravilan rad zahteva kontinuiran dotok energije i različitih hranljivih materija. Iako na koncentraciju, pamćenje i mentalnu jasnoću utiču brojni faktori, među kojima su kvalitet sna, fizička aktivnost i nivo stresa, važnu ulogu ima i ishrana.

Određene namirnice sadrže hranljive materije koje podržavaju rad nervnog sistema, štite ćelije od oksidativnog stresa i doprinose dugoročnom očuvanju zdravlja mozga. Upravo zato, umesto oslanjanja na pojedinačne suplemente ili namirnice koje se reklamiraju kao čudotvorne za pamćenje, stručnjaci sve češće ističu značaj raznovrsne i uravnotežene ishrane.

Prof. dr Tihomir Ilić izdvojio je tri grupe namirnica koje zaslužuju posebno mesto na našem jelovniku.

1. Masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama

Pangasius, riba, pangasijus Foto: Shutterstock

Losos, sardine, skuša i haringa među najboljim su izvorima omega-3 masnih kiselina, posebno DHA, koja predstavlja važan sastavni deo membrana nervnih ćelija.

Ove masne kiseline imaju značajnu ulogu u normalnom funkcionisanju mozga i nervnog sistema. Pored toga, učestvuju u procesima koji su važni za održavanje strukture ćelija i komunikaciju između njih.

Redovno konzumiranje ribe deo je načina ishrane koji se povezuje sa brojnim zdravstvenim koristima, uključujući očuvanje kardiovaskularnog zdravlja. Zdravlje krvnih sudova važno je i za mozak, jer mu je za normalan rad neophodno dobro snabdevanje kiseonikom i hranljivim materijama.

Ribu je zato korisno uvrstiti u jelovnik nekoliko puta nedeljno, uz izbor pripreme koji ne podrazumeva preterano prženje.

2. Orašasti plodovi i maslinovo ulje

orasasti plodovi Foto: Shutterstock/Enez Selvi

Orasi, bademi i lešnici predstavljaju izvor nezasićenih masti, vitamina, minerala i drugih bioaktivnih jedinjenja koja doprinose zdravlju organizma.

Orasi su posebno zanimljivi jer sadrže alfa-linolensku kiselinu, biljnu omega-3 masnu kiselinu. Bademi i lešnici, s druge strane, obezbeđuju vitamin E, koji ima antioksidativnu ulogu i pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog oštećenja.

Važno mesto u ovoj grupi namirnica zauzima i ekstra devičansko maslinovo ulje. Ono sadrži mononezasićene masne kiseline i polifenole, jedinjenja koja se proučavaju zbog svojih antioksidativnih i protivupalnih svojstava.

Orašasti plodovi i maslinovo ulje čine važan deo mediteranskog načina ishrane, koji se povezuje sa povoljnim efektima na zdravlje srca i krvnih sudova, ali i sa boljim očuvanjem kognitivnih funkcija tokom starenja.

Šaka orašastih plodova kao užina ili maslinovo ulje kao dodatak salati jednostavni su načini da ove namirnice postanu deo svakodnevne ishrane.

3. Borovnice i drugo bobičasto voće

borovnice Foto:Shutterstock

Borovnice, maline, kupine i jagode bogate su vitaminima, vlaknima i polifenolima, među kojima se izdvajaju antocijanini, pigmenti koji pojedinim vrstama bobičastog voća daju karakterističnu boju.

Ova jedinjenja imaju antioksidativna svojstva i predmet su brojnih istraživanja koja ispituju njihovu moguću ulogu u očuvanju zdravlja mozga i kognitivnih sposobnosti.

Pojedine studije ukazuju na to da konzumiranje bobičastog voća može biti povezano sa povoljnim promenama u određenim aspektima pamćenja i kognitivnih funkcija. Ipak, rezultati istraživanja ne znače da borovnice same po sebi garantuju bolju koncentraciju ili sprečavaju razvoj neurodegenerativnih bolesti.

Njihova prednost je i u tome što se lako uklapaju u različite obroke. Mogu se dodati ovsenoj kaši, jogurtu ili smutiju, a odličan su izbor i kao samostalna užina.

Ishrana je važna, ali nije jedini faktor

Iako se pojedine namirnice izdvajaju zbog svojih nutritivnih svojstava, nijedna od njih ne može sama da obezbedi optimalan rad mozga. Mnogo je važnije posmatrati celokupan način ishrane i životne navike.

Raznovrsni obroci, dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, kvalitetni odnosi sa ljudima i upravljanje stresom deo su šire slike zdravlja mozga.

Drugim rečima, ako želimo da podržimo koncentraciju, pamćenje i mentalnu vitalnost, ne moramo da tragamo za jednom čudesnom namirnicom. Mnogo više možemo da postignemo ako redovno jedemo ribu, orašaste plodove, kvalitetne biljne masti, voće i povrće, uz uravnoteženu ishranu prilagođenu sopstvenim potrebama.

Zdravlje mozga gradi se svakodnevnim navikama, a izbor namirnica jedan je od načina da dugoročno brinemo o njemu.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Srbijavode u Vinči: "Druga faza radova na Dunavu, država investira u zaštitu i urbani mobilijar"

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje