• 0

Vreme čitanja: oko 4 min.

3 najpoznatije ljubavne priče grčke mitologije: Bizarnost isprepletana karmom, sudbinom i požrtvovanošću

Vreme čitanja: oko 4 min.

Grčka mitologija je kontroverzna i jedinstvena, ali je jasni prikaz ljudskog karaktera

  • 0
Grčka mitologija, Helen , Paris Foto: Peter Horree / Alamy / Alamy / Profimedia

Zašto je grčka mitologija toliko popularna u svetu i intrigira javnost već hiljadama godina? Pa, osim fantastične privlačnosti moćnih bogova i mitskih zveri, ove priče, koliko god izgledale preuveličane, obuhvataju suštinu onoga što znači biti čovek.

Naravno, stari Grci su bili previše svesni da su ljubav i požuda fundamentalni elementi ljudskog iskustva i ovo priznanje je obilno očigledno u njihovim mitovima i religiji; oni su preneli mnoge priče o tragično osuđenim parovima, ljubomornim bogovima i zabranjenim ljubavnicima koji su zauzvrat inspirisali buduće generacije pesnika, dramskih pisaca, slikara i vajara.

A koja tri para su obeležila istoriju?

1. Afrodita i Adonis

Grčka mitologija, Afrodita, Adonis Foto: Cameraphoto / akg-images / Profimedia

Priča o Afroditi i Adonisu jedna je od tragičnijih priča grčke mitologije; počinje od Adonisove bake, Kenhreis, koja se hvalila "da je lepša od Afrodite".

Pobesnela, Afrodita je proklela Kenhreis tako da se njena ćerka Mira zaljubila u svog oca kralja Teju. Ne znajući da je to njegova ćerka, jer je par imao intimne odnose svake noći u mraku, dok se Mira šunjala u njegovu sobu, Tejas je jedne noći upalio lampu, odlučan da otkrije identitet svoje tajne ljubavnice. Užasnut prizorom, pokušao je da je ubije, ali je ona pobegla.

Nakon saznanja da je trudna, Mira se molila bogovima da joj prekinu patnju. Oni su odgovorili tako što su je pretvorili u drvo. Tad je naišao vepar i udario ga svojim kljovama. Iz suze na drvetu izašlo je dete - Adonis.

Kada je Adonis odrastao, bio je najzgodniji čovek među smrtnicima i bogovima, i obe boginje, Persefona i Afrodita, zaljubile su se u njega.

Zevs je odredio da Adonis provede četiri meseca sa Afroditom i četiri meseca sa Persefonom. Preostala četiri meseca u godini mogao je da provede kako je želeo.

Adonis, koji je favorizovao Afroditu, proveo je dodatna četiri meseca sa boginjom ljubavi. Za četiri meseca, koje je svake godine provodio u podzemlju sa Persefonom, biljke su umirale, a zima je prekrivala zemlju.

Adonis je bio strastveni lovac, što se na kraju pokazalo kao njegova propast. Naišao je na divlju svinju i napao je kopljem, ali se vepar branio i uzvratio udarac. Afrodita je požurila da ga spase, ali je na putu nabola nožni prst na trnje bele ruže.

Zakasnila je i Adonis je umro.

Bela ruža, umrljana krvlju boginje, postala je crvena, i veruje se da je tako nastala prva crvena ruža, kao i da je ovo bila Afroditina karma zbog sujete koju je pokazala prema Adonisovoj baki.

2. Helen i Pariz

Grčka mitologija, Helen , Paris Foto: Peter Horree / Alamy / Alamy / Profimedia

Helen i Pariz su možda najpoznatiji ljubavnici u grčkoj mitologiji, iako su daleko od savršenog para.

Kao nagradu za favorizovanje Afrodite u sporu sa njenim suparnicama, boginjama Herom i Atinom, Parizu, koji se takođe zove Aleksandar, boginja Afrodita je dodelila najlepšu ženu na svetu - Helenu. Postojao je samo jedan problem, Helena je već bila udata za spartanskog kralja Menelaja.

Ali, to nije sprečilo princa da zavede Helenu i odvede je u Troju, gde je njegov otac Prijam vladao kao kralj.

Ova nepromišljena odluka dovela je do rata.  Predvođeni Agamemnonom, Menelajevim bratom, Grci su otplovili u Ilium (Troju) da opsednu grad i povrate Helenu. U Homerovoj "Ilijadi", Pariz je uglavnom prikazan kao kukavica. U duelu sa Menelajem, poražen je, ali ga je spasila Afrodita.

U to vreme, čak ga je i Helena prezirala, ali ju je Afrodita naterala "da legne u njegov krevet".

Na kraju, Pariz  je ubijen, a nakon Trojanskog rata, Helena je vraćena svom prvobitnom mužu Menelaju. 

Helen i Pariz su savršeni prikaz da strast bez ljubavi nosi veliku cenu i nema srećan kraj.

3. Odisej i Penelope

Dok Helen i Pariz serviraju prilično ciničan pogled na ljubav, odnos Odiseja i Penelope je mnogo vredniji divljenja i možda jedan od srećnijih brakova prikazanih u grčkoj mitologiji.

Odisej je bio kralj Itake i heroj Trojanskog rata. Proveo je dve decenije daleko od svoje supruge Penelope i sina Telemaha koji su ostali kod kuće, dok se on deset godina borio protiv Trojanaca i još deset godina pokušavao da se vrati svojoj porodici.

Dok se Odisej suočio sa gotovo svim iskušenjima koja se mogu zamisliti, Penelopa je morala da se nosi sa sopstvenim problemima.

Kako su godine prolazile, pretpostavljalo se da je Odisej mrtav, a prosci za Penelopinu udaju počeli su da se okupljaju u sve većem broju. Penelope, koja je ostajala lojalna svom mužu, ali i isto tako lukava, smislila je načine da drži udvarače podalje.

Njena prva lukavost bila je zamisao da isplete pogrebni pokrov za svog svekra, Laerta. Tkajući danju, držala bi prosce na odstojanju, ali bi onda noću razotkrivala svoj napredak. To joj je produžilo pritisak da donese odluku o preudaji, za još tri godine.

Kad je Odisej stigao, ušao je u palatu prerušen u prosjaka. Penelope je sumnjala da li je ovaj čovek zaista njen muž, pa je tražila da odgovori na pitanja na koja samo on zna odgovor. Nakon što je uspešno prošao test, ubio je prosce i povratio vlast u Itaki, prenosi "Greekreporter".

Odisej i Penelopa su prikaz da strpljenje zaista urodi plodom, pogotovo kad je u pitanju prava ljubav.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Ljiljana i Miodrag su u braku 61 godinu: Održala ih je ljubav, a imaju i savete za mlade

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Lifestyle