Od toga ko će doći na Met Galu, ovogodišnja tema je mnogo važnija: Kako su crni muškarci krojili slobodu

Dok svet večeras okreće pogled ka crvenom tepihu Met Gale, istinska suština ovog događaja ne odvija se pred blicevima fotoaparata, već unutar zidova Metropolitena. Tu se, daleko od pompe, gradi narativ o moći, telu, identitetu i eleganciji. Ovogodišnja izložba, koja tematski oblikuje Galu, nosi naziv "Superfine: Tailoring Black Style" i ona je mnogo više od modne postavke.

Ovogodišnja izložba predstavlja istorijski zaokret - po prvi put u više od dve decenije, fokus je isključivo na muškoj modi. Još važnije, izložba se u potpunosti posvećuje crnačkom stilu, kroju i estetskom izrazu - onome što je kroz vekove bio tiha, ali snažna borba za vidljivost i dostojanstvo.

Kroj kao jezik otpora

Izložba istražuje kako su crni muškarci koristili modu kao sredstvo izražavanja, otpora i redefinisanja sebe unutar (i protiv) društvenih sistema koji ih često ne priznaju.

Naziv "Superfine" dolazi iz sveta tkanina, odnosi se na luksuznu, finu vunu, ali ovde poprima dublje značenje: sofisticiranost kao oružje, elegancija kao politička poruka.

Izložbu potpisuje istaknuta profesorka i književna teoretičarka Monika L. Miler, a ona je struktuirana kroz 12 tematskih celina - među kojima su "Ownership" (Vlasništvo), "Disguise" (Maska), "Freedom" (Sloboda) i "Heritage" (Nasleđe). Svaka od njih osvetljava različite načine na koje su crni muškarci koristili modu ne samo kao stilsku, već i kao kulturnu i političku praksu.

Od portreta iz 18. i 19. veka, do savremenih "streetwear" komada, izložba pokriva ogromnu vremensku širinu i pokazuje kako se kroj koristio kao alat samopotvrđivanja.

Među prikazanim figurama nalaze se istaknuti istorijski intelektualci kao što su V. E. B. Di Boj (W. E. B. Du Bois) i Fridrik Daglas (Frederick Douglass), muškarci koji su svesno koristili odela, kravate i savršeno stilizovane portrete kako bi kontrirali stereotipima i poručili da zaslužuju poštovanje.

Savremeni deo izložbe uključuje radove dizajnera koji danas oblikuju novo poglavlje crnačkog izraza u modi: Virdžil Ablo kroz svoj brend "Off-White", Grejs Vejls Boner i Žak Agbobl, koji kroz dizajn govore o pripadanju, sećanju i društvenom otporu.

Njihova moda nije samo forma, ona ima značenje. U njoj se mešaju luksuz, sportski duh, identitet, trauma i slavlje crnačke kulture.

Šta sve čini postavku?

Na izložbi se nalaze retki komadi poput:

• crnog fraka iz 18. veka, izrađenog od superfine vune, koji je nekada bio simbol aristokratije, a danas svedoči o prisvajanju moći kroz stil;
• svilenog smokinga Džejmsa Boldvina, kao tihe ali snažne izjave jednog kvir crnog intelektualca;
• sportske jakne Džesija Ovensa, kao spoj funkcije, identiteta i borbe;
• i uniformi crnih vojnika i muzičara, koje pokazuju kako i "nametnuti" krojevi mogu biti oblikovani u simbol dostojanstva.

Mnogi eksponati su praćeni fotografijama, umetničkim instalacijama i video-zapisima koji daju dodatnu dimenziju - kontekst koji govori koliko moda može biti političko sredstvo.

Moda kao taktika preživljavanja

U mnogim slučajevima, odeća nije bila samo sredstvo izražavanja, već i strategija opstanka. Pojmovi poput "Sunday best", najbolje odeće za nedeljne službe, prikazani su kao čin samopoštovanja u trenucima kad je društveno priznanje bilo nemoguće.

Ova estetika ne traži dozvolu. Ne moli da bude viđena. Ona jeste u kroju, u boji, u stavu. U odlučnosti da telo bude viđeno po sopstvenim uslovima.

Inspiracija i kustoski pristup

Kao što je sama Miler istakla, "kroj ne govori samo o estetici, on govori o poziciji tela u društvu".

Kroz istoriju, crni muškarci nisu uvek imali pravo glasa, obrazovanje, vlasništvo ili političku moć. Ali ono što su mogli da kontrolišu bilo je - kako se oblače. Odeća je postajala štit, oružje i poruka u isto vreme. Bila je način da zauzmu prostor i kažu:

"Postojim. Pogledaj me. Poštuj me".

V. E. B. Di Boj, jedan od prvih crnih intelektualaca sa diplomom sa Harvard univerziteta, pažljivo je birao odeću - uvek u savršenom odelu, sa monoklom, šeširom, kravatom. Time je poručivao da je jednak, da ima pravo na uvažavanje koje mu je društvo uskraćivalo.

Fridrik Daglas, bivši rob i veliki govornik, uvek je insistirao da ga se fotografiše u formalnom, elegantnom odelu. U doba kada su Afroamerikance prikazivali kao necivilizovane i podčinjene, Daglas je koristio portrete da menja javnu sliku crnačke muževnosti i dostojanstva.

U 20. veku, od Neta King Kola do Malkolma Iksa, stil je bio vizuelna strategija. Odelo je postalo vizit karta otpora.

Kasnije, u eri hip-hopa, modna revolucija se nastavila kroz prisvajanje luksuznih brendova "Guči", "Versače", "Balensijaga", kao simbola crnačke snage i uspeha. Ne kao pokušaj da se imitiraju elite, već kao poruka:

"Ovo sada pripada i nama".

Danas, dizajneri kao što su Ablo, Boner i Agbobli nastavljaju tu priču. Njihova moda je odgovor i na istoriju i na sadašnjost - priča kroz kroj.

Zato izložba "Superfine: Tailoring Black Style" nije samo priča o odeći.

Ona je svedočanstvo o snazi naroda da od stila napravi otpor, i od kroja - slobodu.

(Ona.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.