• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Draginja Draga Ljočić, žena ispred svog vremena: Bila je prva srpska lekarka i pionirka feminizma

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ona se neustrašivo i srca punog ljubavi i vere čitav život borila za svoju otadžbinu

  • 0
Draga Ljočić Foto:Privatna arhiva

Prva srpska lekarka, doktorka medicine sa činom ratnog poručnika i velika feministkinja, Draginja Draga Ljočić jedna je od najinteresantnijih žena u modernoj istoriji Srbije.

Priča o hrabroj Draginji počinje davne 1855, kada se rodila u Šapcu, u porodici cincarskog porekla. Otac Dima bavio se trgovinom, a kako je voleo isterivanje pravde, što je Draga i povukla na njega, dugo je vodio spor oko jednog imanja sa bogatom šabačkom porodicom.

Nenadajući se da će da izgubi ovaj slučaj, Draginjin otac je ostao bez dinara, ali to ga nije zaustavilo da poslednju paru da crkvenom zvonaru. Kada su ga meštani upitali ko je preminuo i zašto zvonar zvoni, Dima Ljočić je odgovorio: "Umrla je pravda i nju danas sahranjujem." 

Kako bi prehranio svoje petoro dece, Dima je postao zemičkar. Odlučna da osvetla obraz svoje porodice, Draginja odlazi u Cirih kako bi studirala medicinu.

Smetala je muškim kolegama

Iako je bila izvrsna doktorka, ona se neprestano borila sa mizoginim stavovima svoje okoline, koji su pokušavali da je na svaki način ospore, u stručnom i ljudskom smislu. Tek nakon intervencije ratnog komandanta tadašnji ministar Unutrašnjih dela rešio je da Draga dobije dozvolu za lekarsku praksu, ali joj to nije dozvoljavalo da radi u državnoj službi.

Ipak, njen odlučni duh nije mogla da slomi ova nepravda. Draga je otvorila privatnu praksu u Beogradu, ubrzo postavši i član Srpskog lekarskog društva, gde se neumorno zalagala se za povoljniji status žena lekara.

Između ratova, dogodila se i ljubav

Ona se 1883. udala za opozicionara Rašu Miloševića, jednog od osnivača Radikalne stranke i visoko obrazovanog intelektualca bliskom idejama Svetozara Markovića.

Čak je i njihovo sklapanje braka delić istorije. Draginja je bila prva Srpkinja koja je posle venčanja zadržala svoje prezime i od tada se potpisivala kao Draga Ljočić Milošević.

Prva srpska lekarka, Draginja Draga Ljočić Foto: Privatna arhiva

Draga i Raša imali su petoro dece - sina Đuru i ćerke Spomenu, Radmilu, Zoru i Olgu.

Došlo je i njenih "pet minuta"

Konačno, 1882. godine, ona je postavljena za pomoćnika lekara u Opštoj državnoj bolnici, najvećoj medicinskoj ustanovi tadašnje Srbije. Kada je tri godine kasnije izbio Srpsko-bugarski rat, Draginja je ponovo pokazala koliko vredi. Prihvatila je izuzetnu odgovornost i hrabro se upustila u posao - bila je jedini lekar u čak tri bolnice: Opštoj državnoj, Zaraznoj i Bolnici za ranjenike.

U toku 1904. godine osnovala je "Materinsko udruženje" sa vizijom da stane na put velikoj smrtnosti odojčadi i pomogne zbrinjavanje napuštene dece i siročića. Već sledeće godine, zahvaljujući preduzimljivosti, entuzijazmu i upornosti doktorke Drage, ovo udruženje dobilo je zgradu, te je preraslo u "Dom za nahočad".

Iako je došla na zasluženo mesto, ona nije želela da odustane od borbe za ravnopravnost. Neumorno je s vremena na vreme pisala Ministarstvu, žaleći se da ni nakon 30 godina službe ne može ni u položaju ni u plati da se meri sa muškim kolegama.

Godine truda, stresa i danonoćnog zalaganja učinile su svoje - zdravlje joj je bilo narušeno i slabo. Doktorka Draga Ljočić je preminula 5. novembra 1926. godine u Beogradu, u sedamdeset prvoj godini. Sahranjena je na Novom groblju u Beogradu.

O njoj je snimljen i film

Život Drage Ljočić, prve doktorke u Srbiji, inspirisao je naše kolege iz Udruženja novinara Šapca na jedinstven poduhvat zahvaljujući kojem će šira javnost saznati mnogo više o znamenitoj Šapčanki.

- Pokrenuli smo projekat koji uključuje dokumentarni film Draga Ljočić - odsjaji, o životu i delu čuvene lekarke, borkinje, dobrotvorke i feministkinje i interaktivnu izložbu sa umetničkim instalacijama koju priprema udruženje Kombinart - kaže za Telegraf novinarka i vođa projekta Aleksandra Delić, napominjući da je se poduhvat novinara i umetnika naslanja na istraživanje mr Sonje Bokun Đinić, nekadašnje direktorke Biblioteke šabačke.

U svom upornom istraživačkom radu ona je prikupila nikada ranije objavljena dokumenta i fotografije, a poseban doživaljaj bilo je upoznavanje sa potomcima čuvene doktorke.

U filmu se pojavljuju i potomci doktorke Drage, praunuk Ognjen Humo i čukununuke dr Aleksandra Humo i dr Olga Lukić, a sagovornici su i eminentne ličnosti iz istorije, politike i kulture.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Ona