• 0
 ≫ 

4 stvari koje možete da promenite kako biste postali još bolji i uspešniji roditelj

 ≫ 

Vaspitanje i odgajanje ljubaznih, saosećajnih ljudi ipak je za većinu roditelja glavno merilo njihovog uspeha

  • 0
Porodica

Foto: Shutterstock

Kada je u pitanju roditeljstvo, svako ko ima dete za njega želi samo najbolje.

Vaspitanje i odgajanje ljubaznih, saosećajnih ljudi ipak je za većinu roditelja glavno merilo njihovog uspeha. Ali doći do toga cilja nije uvek lako. U ovom važnom poslu nema nepogrešivih, pa je izvesno da svi makar u nečemu grešimo. Dobra vest je, međutim, da se neke loše roditeljske navike mogu promenii, piše Parents.

To daje mogućnost da na greškama učimo umesto da ih ponavljamo. Možete prekinuti loše navike i krenuti na put prema novom i boljem porodičnom životu.

Ukoliko samo promenite ove četiri stvari, izvesno je da će vaš odnos sa detetom biti kvalitetniji.

1. Obuzdajte negativne razgovore i izbegavajte bes

Lako je zakolutati očima kada dete ostavi patike posle košarkaškog treninga razbacane u hodniku. Takođe je najlakše izgubiti živce kada malo dete u procesu odvikavanja od pelena doživi nezgodu u dnevnom boravku ili na krevetu. Ali pre nego podignete glas i izgubite strpljenje, zastanite i procenite situaciju.

- U nekim situacijama je vaš slom potpuno normalna reakcija - kaže dr Skot Haltcman, psihijatar i autor knjige "Tajne srećnih porodica: osam ključeva kako da izgradite sigurne porodične veze".

Ali ako dopustite da vas uznemire male stvari ili one koje nisu toliko važne, dete neće znati  sutra kako bi trebalo da reaguje na životne uspone i padove.

Deci je teško da shvate šta je prikladno nasuprot onome što je preterano ako stalno vičete i preterujete koristeći fraze "ti uvek" ili "ti nikada". Dete,  onda, po sistemu reciprociteta, može vama da kaže: "Nepravedan si!", " Ti si najgori roditelj!" jer mu ne  dozvoljavate da, na primer, jede sladoled pre spavanja. Takođe, kada nešto stvarno nije u redu, deca mogu da se blokiraju i ne kažu vam ništa o problemu, jer je vaša svakodnevna komunikacija svedena na vikanje - upozorava dr Haltcman.

Ako istim intenzitetom doživljavamo ugrožavajuće situacije kao i one nevažne, deca neće biti spremna da učestvuju onda kada je to zaista važno. Zato, kada nešto pođe po zlu, dodelite  problemu broj na skali od jedan do deset, pri čemu je jedan incident koji nema uticaja na kvalitet vašeg života (vaš šestogodišnjak je zagubio majicu) i deset kao hitna situacija (dete je palo na igralištu, možda je slomilo ruku). Pošto bolje procenite situaciju, moći ćete bolje i da odgovorite na krizu pred vama.

- U početku ćete se možda osećati kao da je sve 20 na toj skali, umesto ovih jedan ili 10, ali vremenom ćete početi da uviđate da postoje razlike između onih događaja kojima je važno pridavati pažnju i onih koji su manje bitni, a unose nemir - kaže dr Haltcman.

Svađa, deca, dete, roditelji, mama, majka

Foto: Shutterstock

2. Pokažite emocije

Dok neki roditelji preterano pokazuju emocije, drugi ih skrivaju. Svi različito reagujemo na različite situacije i nadražaje. Ali ako otkrijete da stalno sakrivate i potiskujete svoja osećanja, trebalo bi da počente da mislite o tome.

- Iskrenost u izražavanju emocija može pomoći i vama i vašem detetu. Dete mora da nauči da je potpuno u redu osećati se tužno, ljutito ili frustrirano - objašnjava dr Šarlot Reznik, psiholog i autorka knjige "Moć mašte vašeg deteta: kako transformisati stres i anksioznost u radost i uspeh".

Ispoljavanje emocija iskreno pomaže vam kao roditelju. Iskrenost u pokazivanju emocija zapravo može ublažiti stres i probleme izazvane stresom, poput visokog krvnog pritiska i nesanice, a istina je da bez obzira koliko mislite da uspešno skrivate emocije, deca imaju svoj radar i vaša stanja osete bolje nego najsavremeniji senzor.

- Deca osećaju, shvataju i prepoznaju ono što je ostalo neizrečeno. Ako emocije ne podelite na odgovarajući način i decu ćete naučiti da lažu o svojim osećanjima. Osim toga, dete možeda misli da je ono razlog vaše uznemirenosti i da se zbog toga i samo oseti ti loše - kaže d Reznik.

Ona savetuje da deci u skladu sa njihovim uzrastom objasnite kako se osećate i dodaje da deca od sedam, osam godina mogu da razumeju gotovo sve emocionalne situacije roditelja.

Pustite decu da postavljaju pitanja, tako da možete da ublažite njihovu zabrinutost i da mogu  da čuju istinu o tome što se događa, umesto da maštaju o najgorem.

Žena majka devojčica dete zagrljaj naručje

Foto: Shutterstock

3. Budite dosledni

Jeste li ikada tražili od svog deteta da raspremi nered koje je napravilo, a niste dobili nikakav odgovor? Možda ste rekli "Možeš li da skloniš svoje igračke?" i nastavili s rečenicom: "Odmah, sada! U redu?" Ako vas nisu čuli, a ni poslušali, imajte na umu da niste sami u tome i da se dešava i drugim roditeljima. Mnoga deca imaju selektivni sluh. Ali jeste li  razmišljali o tome da li i vi možda imate istih problema?

- Dešava vam se da odustajete od planova ili odugovlačite sa nekim poslove , a onda očekujete od deteta da učini ono što od njega tražite. Oni to vide od vas - kaže Fran Valfiš, dečji psihoterapeut i autorka knjige "Samosvesni roditelj: Rešavanje sukoba i izgradnja bolje veze sa svojim detetom".

Kada dete zanemari vaš zahtev, ponovite ga i izgubite strpljenje. Tada niko nije srećan. Jasnoća je ključna kada očekujete neposrednu poslušnost. I ona glasi: "Obuci se za park, molim te." Ili: "Isključi TV, odmah." To je to.

- Ako dete odmah ne posluša, samo jedan put recite sledeće: "Pokaži mi kako možeš sam da isključiš televizor ili ću ti pomoći". U sebi izbrojte do dva, a zatim uzmite daljinski i sami ugasite TV - savjetuje dr Valfiš.

Naravno, davanje jasnih i preciznih uputstava smirenim tonom zahteva praksu i upornost. Ali ta vežba i vreme će vam pomoći da prestanete da gubite živce. U međuvremenu, dete uči ko je nadređeni i kako da sledi uputstva koja dobija.

Otac, dete, sin

Shutterstock

4. Ostanite pozitivni

Namerno ili nenamerno, decu je lako kritikovati kada pogreše. Ako imaju odlične ocene i zalomi im se jedna loša, roditelji se uglavnom fokusiraju na tu lošu ocenu i pitaju ih šta se desilo, zašto sada to, kako... Takođe je lako uočiti nedostatke i neuspehe ako su greške očitije od uspeha. Međutim, ako kritike nadmašuju pohvalu, dete može da vas ignoriše ili će se braniti. U oba slučaja, propustićete da čujete šta dete ima da kaže, a fokus na kritiku će vam odvući pažnju od onog konstruktivnog razgovora sa detetom. Što je još gore, prigovaranje takođe može da naruši njihovo samopouzdanje do tačke u kojoj bi mogli da prestanu da se trude, jer se boje da neće uspeti i da će vas time razočarati.

- Ako stalno dajete negativnu povratnu informaciju ili se fiksirate na slabosti svog deteta umesto na njegove prednosti, ono će možda verovati da nije sposobno da uspe - kaže Keti Adams, dječji i porodični terapeut i autor knjige "Samosvesni roditelj: 19 lekcija za odrastanje sa svojom decom".

Detetu bi trebalo uvek dati više pohvala nego kritika. Naravno, to ne znači da treba izbegavati spominjanje grešaka. Međutim, prvo se uvek potrudite da mu priznate dostignuća, pa mu zatim skrenite pažnju na nešto što nije dobro.

Adams savetuje da za komunikaciju koristite rečenice poput: "Imaš sjajne ocene. To je odlično!" Zatim nežno ponudite pomoć u području u kome dete nije uspelo: "Pravopis je težak. Voleo bih da ti pomognem u učenju za sledeći test."

Video: U jeku optužbi da podvodi devojke Dušica Grabović objavila provokativne snimke s dečkom

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica