• 0

Vreme čitanja: oko 4 min.

Proslava Vaskrsa širom sveta: Šta je "mokri ponedeljak" i koji narod ne jede ništa celog dana?

Vreme čitanja: oko 4 min.

Običaji proslavljanja Vaskrsa razlikuju se čak i među pripadnicima istog naroda i vere, a posebno se razlikuju u udaljenijim krajevima sveta

  • 0
Devojčica, uskrs, jaja

Foto: Shutterstock

Proslava Vaskrsa u porodičnoj atmosferi, uz bogatu trpezu, čemu prethode post i razni običaji pred sam praznik, karakteristike su najvećeg i najvažnijeg hrišćanskog praznika širom sveta.

Ceo hrišćanski svet u pripremama je za veliki dan, a svi vernici koji praznuju po gregorijanskom kalendaru danas su ušli u važan pretpraznični period.

Zajedničko za sve hrišćane jeste da proslavljaju Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih trećeg dana nakon raspeća, ali sam način proslave razlikuje se od naroda do naroda. Ovo su samo neke od tradicija kojima određeni narodi slave Vaskrs, Veliki petak i Vaskršnji ponedeljak.

Mokri ponedeljak u Poljskoj

Vaskršnji ponedeljak je porodični praznik u Poljskoj i zove se Smingus Dyngus - mokri ponedeljak, jer je običaj da se dan nakon Vaskrsa narod na ulicama međusobno poliva vodom. Ili muškarci i dečaci polivaju vodom žene i devojke, mada se uloge vrlo brzo preokrenu.

Zato, ako se za praznike zateknete u Poljskoj, nemojte da vas iznenadi što su ulice i prolaznici sasvim mokri. Ovaj običaj prevazilazi granice Poljske, te se uspešno održava svuda gde ima Poljaka. Veruje se da tradicija vuče korene iz prethrišćanskih paganskih običaja.

Pisanki su vaskršnja jaja iz Poljske, ručno izrađena tradicionalnim dizajnom koja podseća na paganske simbole plodnosti i proleća.

Uskršnja jaja

Foto: Pixabay

Raspeće na Filipinima

Na egzotičnim Filipinima uskršnji običaji su nešto drastičniji od ostalih delova sveta. Naime, čitava nedelja koja prethodi Vaskrsu je u znaku ovog praznika, i tada se vernici maskiraju u rimske vojnike, koji su prema legendi marširali ulicama Jerusalima, i simuliraju povorku koja je usledila pre raspeća.

Na Filipinima mladići se dobrovoljno razapinju na krst, u spomen na stradanje Isusa Hrista. Kao pokajanje za svoje grehe, učesnici uskršnje manifestacije bivaju bičevani bambusom, potom paradiraju ulicama goli i bosi, a tim samokažnjavanjem imaju cilj da ponove patnju Isusa i očiste dušu.

Mnogi filipinski katolici se tokom nedelje pred Vaskrs podvrgavaju molitvi, verujući da se na taj način čiste, leče bolesti, pa čak i ispunjavaju želje.

Sveta nedelja u Meksiku

Sveta nedelja je nedelja pre Vaskrsa. Ovo je veoma važan verski praznik u Meksiku. Verske proslave su u prvom planu, a mešavina je hrišćanskih rituala i autohtone tradicije, zasnovana na španskim običajima uvedenim tokom osvajanja i tokom procesa evangelizacije.

Na nekim mestima postoje običaji paljenja Jude zbog izdaje Isusa, pa je sve na Veliku subotu posvećeno tome. Izrađene su figure od kartona ili papira, ponekad sa pričvršćenim petardama, a zatim spaljene. Često se Juda pravi tako da izgleda kao Sotona, ali ponekad može da liči i na tamošnje političke ličnosti.

Veštice u Švedskoj

Vaskršnje jaje u Švedskoj je papirnato ili plastično veliko jaje sa slikama pilića po sebi, a ono se napuni slatkišima i takvo poklanja deci. Jaje je najvažniji praznički simbol jer u sebi sadrži poruku smrti i vaskrsenja. Ljuska je simbol groba, a ono što sadrži je simbol novog života, a to je pile koja raste unutra.

Devojčice, kostim, veštice

Foto: Profimedia/Alamy/Sunshine Pics / Alamy

U Švedskoj Vaskrs je poput Noći veštica, a deca koja se oblače kao veštice nose dugačke suknje, šarene marame i šminku, a tako maskirani idu od kuće do kuće, gde nude slike i crteže u nadi da će dobiti slatkiše.

Prema folkloru, svi negativni duhovi sveta pušteni su u trenutku kada je Juda izdao Isusa. Tokom 17. veka verovanje u đavola stvorio je lov na veštice, a žene su pogubljivane zbog toga što su navodno bile na gozbi sa đavolom na Veliki četvrtak. Teško je reći kada je počela ova tradicija, ali pretpostavlja se da je započela u zapadnoj Švedskoj početkom 1800-ih.

U Grčkoj piju sirće

U Grčkoj pred praznik i za vreme praznika vlada čudesna harmonija, a običaji se jako poštuju. Na Veliku sredu se širom Grčke ukrašava plaštanica prirodnim cvećem, koja se uveče iznosi na litiju. Tokom celog dana, vernici odlaze u crkvu da celivaju ukrašenu plaštanicu, a deca se najčešće provlače ispod nje kako bi ih pratila sreća.

Na Veliki petak mnogi ljudi piju sirće, dok na Kritu kuvaju puževe i piju sok koji je vrlo gorak. Samo se u malu čašicu sipa sirće i piju se tri gutljaja, jer su tako i Hristu davali da pije toga dana.

U Koroniju, primorskom gradu Regionalne jedinice Mesinije, ne stavljaju ništa u usta ceo dan. Takođe, u mnogim selima muškarci se ne bave stolarskim radovima, a posebno je zabranjeno zakucavanje eksera, koji se odnose na put Hristove smrti.

U mestu Mitilini na ostrvu Lezbos, kad se povorka sa Epitafom, koji simbolizuje grob Hristov, završi, grabe cveće, jer veruju da, kad se cveće sa Epitafa ukrade, imaju više čudesnih svojstava. "Hristoloulouda" (Hristovo cveće) se posebno čuva u kući. Njima leče glavobolju, prave amajlije, a sa njima oni koji putuju, "smiruju more", prema tradiciji.

Uskršnja jaja

Foto: Pixabay

Potraga za jajima u Americi

U Sjedinjenim Američkim Državama deca na vaskršnje jutro kreću u lov na jaja, najčešće skrivena u dvorištu. Poznata je i ceremonija koja se svake godine održava u Vašingtonu, ispred Bele kuće, kada se predsednička porodica druži sa decom svojih građana. Ovaj običaj priređivanja dečje radosti potiče iz Nemačke, a praktikuje se i u Belgiji.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica