• 1

Zašto nije dobro da dete šaljete u njegovu sobu kad dođe do konflikta: Psiholog objašnjava razloge

Nekim roditeljima je najlakše da "neadekvatna" ponašanja sankcionišu tako što će dete izolovati u ćošak ili neku drugu prostoriju, ali to može da ima ozbiljne dalekosežne posledice

  • 1
Dete plač histerija roditelji Foto: Shutterstock

Deca su vrlo osetljiva bića i neke stvari i ponašanja roditelja ostaju zauvek  urezana u njihovu psihu i pamćenje.

Većinu roditelja u tinejdžerskom dobu verovatno će nervirati, a neke i zabrinjavati što im se dete zatvara samo u  sobu i izoluje se od ostatka ukućana. Da li ste razmišljali da razlog možda upravo leži u tome što su ih, kad su bili  maanja deca, ti isti roditelji upravo tome i učili?!

- Princip da kada imaš problem, neadekvatno ponašanje, kada te obuzmu emocije i ne možeš da kontrolišeš odlaziš u ćošak, u svoju sobu ili već na neko treće mesto gde ćeš da razmišljaš o tome što si uradio, u mnogim porodicama je model vaspitanja koji se prenosi sa kolena na koleno - kaže psiholog Ana Popović.

Ona navodi da time šaljemo poruku deci da sama treba da misle i shvate gde su pogrešili i kako taj problem da reše.

- Umesto da im pomognemo da reše problem, čak i onda kada deluje kao da našu pomoć ne žele, mi ih "guramo" u samoću i kažnjavamo kao roditelji, smatrajući da će oni sami doći do rešenja i naučiti lekciju. Dok su deca mala, muče se i bore da izađu na kraj sa svojim emocijama, oni zapravo ne umeju da ih iskažu na pravi način. Nisu još naučili. Zato ponekad histerišu i imaju napade besa. To je način da privuku vašu pažnju i zatraže pomoć - objašnjava psiholog.

foto Freepik.com foto Freepik.com

Popović navodi da histerično ponašanje dece kod roditelja izaziva frustraciju i nemoć, pa onda i sami kreću u "kontraofanzivu", pokušavajući da povišenim tonom i vikom smire dete, a ako im to ne uspeva onda ga najčešće "oteraju" u njegovu sobu.

- Mlađoj deci posebno je potrebna pomoć odraslih da organizuju, procesuiraju i izraze svoja osećanja na zdrav način. S druge strane, društvo nas uči da ih u tim trenucima treba kazniti, poslati u njihovu sobu. U početku, deci je to trauma i stres koju neretko doživljavaju kao neku vrstu odbacivanja. Posle nekog vremena dete će to uraditi samo.

A onda se dešava da više nisu histerični, ni plačljivi, postaju tihi i prestaju da pokazuju emocije. Mi smo, na kraju,to od njih tražili time kako smo se postavili. Toliko puta, kad smo im bili potrebni, oni su morali sa svojim problemom da se izbore potpuno sami, u svojoj sobi, u ćošku ili na mestu predviđenom "za kaznu" - kaže psiholog.

Kad deca koja su tako vaspitavana jednog dana postanu tinejdžeri, roditelji očekuju da im se ona obrate za pomoć kad imaju problem. Tad "dolazi na naplatu" ponašanje roditelja koji su decu "treli u ćošak" dok su bila mala.

- Roditelji onda očekuju da tinejdžeri imaju poverenja u njih. U adolescenciji već možemo da govorimo o ozbiljnijim situacijama i problemima s kojima se deca suočavaju i koje bi roditelji trebalo da znaju. Onda mame i tate umeju da insitiraju na razgovoru, da očekuju da je sada sve u redu i da će deca hteti da se "otvore". Imaju potrebu da pomognu svoj adolescentima i nije im jasno zašto se zatvaraju u sobu i odbijaju razgovor, pokušavajući da problem reše sama. Razlog možda leži baš u  načinu kažnjavanja u detinjstvu, izolacijom. Oni su naučeni da probleme i greške moraju sami da uvide od najranijeg doba, "zatvorili" su se i sada je za roditelje kasno u većini slučajeva da uspostave drugačije odnose - objašnjava psiholog.

majka, ćerka, devojčica, stidljivost Foto: Shutterstock

Kako navodi, u takvim situacijama roditelji najčešće traže pomoć od stručnjaka.

- Dozvolite deci da pokazuju emocije. Neke situacije će brzo proći, poput njihovih histerija zbog izgubljene igračke ili što ste im kupili pogrešnu čokoladu ili sok, što u nižim razredima nisu zadovoljni ocenom koju su dobili... Vrlo brzo ovi benigni problemi ustupiće mesto, u tinejdžerskom uzrastu, nekim drugim poput onih dilema koje se tiču stupanja u intimne odnose, vršnjačkog nasilja, susretanja sa različitim izazovima koje nosi ovo doba. Tada ćete poželeti da vam veruju i da vam se poveravaju, a to će za njih biti skoro nemoguće - upozorava psiholog Popović.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Porodica

Komentari

  • Mare

    15. maj 2022. | 23:39

    Procesuira=sudski goni. Kako se onda procesuira emocija

    Podelite komentar