• 1

Vreme čitanja: oko 8 min.

Stručnjak objašnjava za Ona.rs koliko roditelji danas provode vremena sa decom, a koliko su provodili nekada

Vreme čitanja: oko 8 min.

Da li koncept bliske porodice ubrzano postaje zastareo pojam za Ona.rs objašnjava psiholog Brankica Šaljić - Milenković

  • 1
Roditelji i deca, nekad i sad

Foto Ilustracija: Telegraf/Shutterstock

Zaposlenom roditelju sve je teže da održi kvalitetan porodičan život i odnos sa svojom decom. U svakodnevnoj trci sa vremenom u ta 24 sata, iznova i iznova, dok jurite između posla, škole, vrtića, kuvanja, čišćenja, domaćih zadataka, vannastavnih aktivnosti, kućne administracije, računa... i naravno, prljavog veša, često se pitate gde i kako da uklopite ono zbog čega sve to i radite - vašu decu i partnera.   

Čini se da danas, u odnosu na zlatno vreme roditeljstva pre pola veka, ljudi sve manje provode kvalitetno vreme u krugu porodice, a prema nekim studijama, čak od osam od deset roditelja je potpuno svesno da ni približno dovoljno nije sa svojim decom tokom prosečne radne nedelje.

O tome kako sve da uklopite, kad jednostavno ne možete da skratite svoje sate u kancelariji, a vikende morate da provedete u kućnim poslovima i da izigravate taksistu između sportskih aktivnosti i rođendana na kojima vaša deca žele da učestvuju, zašto je važno zajedničko vreme koje provodimo sa decom i koje su kraktorkočne, a koje dugoročne posledice sve manjeg broja kvalitetno provedenih zajedničkih časova, pitali smo psihologa Brankicu Šaljić-Milenković.

Roditelji i deca

Foto

- Zajedničko vreme je od izuzetnog značaja za decu, jer je to prilika da se deca povežu sa roditeljima, da razmene svoje doživljaje i osećanja, da se zabave i nauče nešto korisno. Deca će pamtiti zajednička iskustva više nego, recimo, poklone. Mnogim odraslim osobama bude žao što nemaju takva iskustva u sećanju i generalno osećaj zajednistva. A ako takvo vreme izostane, posledice su najčešće otuđenost od roditelja, nekada loši izbori iz neiskustva, a nemanje odraslih prisutnih da isprate situaciju može biti i opasno.

Posledica je, kako objašnjava psiholog, i tajenje važnih informacija i događaja koji mogu biti i opasni ili vremenom i kažnjivi zakonom.

- Tu je i lošiji školski uspeh i manjak granica, jer kada roditelj nije tu, neko drugi čuva to dete i često su to bake i deke kojima je teško da održe granice - upozorava Šaljić-Milenković.

Pričajte sa svojom decom

Na pitanje šta učiniti i kako napraviti ravnotežu u današnje vreme, kada roditelji moraju da rade i privređuju, i provode daleko više vremena na poslu nego sa porodicom, a deca sa druge strane imaju toliko drugih distrakcija koje im ometaju zajedničke odnose, uključujući i sve češće vannastavne aktivnosti, psiholog Šaljić-Milenković ipak ističe:

- Dodatne aktivnosti su zapravo neophodne. Jedna od najvažnijih za pravilan i zdrav razvoj su svakako sportske aktivnosti. Najčešće deca imaju i privatne časove iz matematike ili jezika, jer u školi ne mogu da savladaju gradivo, a nakon preterano dugog sedenja u školskim klupama, pa onda još i privatnim časovima, deci je neophodan pokret. Tako da bih rekla da je sve ovo jedna neminovnost i da nikako ne treba zapostaviti sport.

Stoga, valja rasporediti sve obaveze po danima kako dete ne bi bilo preopterećeno.

- Nekada se kvalitetniji razgovor povede u vožnji na trening nego kod kuće gde svi gledaju u svoje telefone. Dakle nije toliko do količine vremena, nego do načina na koji se provede. Pričajte sa svojom decom i umesto čuvenog pitanja "Šta je bilo u školi?" pitajte ih kako su? - objašnjava psiholog.

 

porodica

Foto: shutterstock.com

Dinamika porodice i odnosi u njoj su se promenili

Nedavno istraživanje sprovedeno među 1.000 britanskih roditelja pokazalo je da prosečan roditelj provede svega pet sati nedeljno u komunikaciji licem u lice sa svojom decom, a više od polovine ispitanih mama i tata sa decom mlađom od 18 godina reklo je da se osećaju „udaljeno“ od svojih potomaka.

Prema studiji, njih 43 odsto okrivljuje svoje oskudno porodično vreme zbog toga što njihova deca provode previše vremena ispred televizije, dok još 51 odsto kaže da njihova deca provode previše vremena u svojim spavaćim sobama.

Skoro pola ispitanika je reklo da im je porodična veza u kolapsu jer njihova deca provode preveliku količinu vremena na svojim telefonima tokom večernjeg vremena, koje je tradicionalno posvećeno porodičnom druženju i razgovorima.

Navedena britanska studija iz 2020. godine, kako prenosi "StudyFinds.com", takođe je otkrila da prosečan mladić počinje zaista da izbegava svoje roditelje oko 13 godina. Značajnih 73 odsto ispitanika reklo je da se njihov odnos sa decom zaista promenio kada su njihovi sinovi i ćerke postali tinejdžeri. Skoro polovina, čak 46 odsto ispitanih roditelja izjavilo je da razgovara sa svojom decom najviše četiri sata svake nedelje. U međuvremenu, 54 odsto njih je reklo da bi volelo da provede više vremena sa svojom decom.

Da bi se rešio ovaj problem, više od 80 odsto roditelja se aktivno zainteresovalo za omiljene aktivnosti svoje dece u pokušaju da se ponovo povežu. Na primer, 20 procenata roditelja je naučilo kako da igra popularnu onlajn video igricu "Fortnite", dok je 39 odsto njih reklo da su se uključili u hobije svog deteta. Deo je počeo da sluša njihove omiljene bendove kako bi se povezali sa njima, a kao poslednju meru, pomalo komično, čak četvtina roditelja je pokušala da usvoji mladalački sleng i popularne skraćenice kako bi se bolje sporazumelo sa svojom decom.

Prema navedenoj britanskoj studiji, prosečan roditelj pokušava da odredi pet dana mesečno za „porodično vreme“. Njih 44 odsto veruje da je tradicionalno večernje okupljanje porodica odličan način da se izbegne tehnologija na nekoliko sati, dok tačno pola ispitanika pokušava da podstakne svoju decu da budu otvorenija i iskrenija prema njima.

Roditelji i deca

Foto: Shutterstock

Da li je problem u nedostatku vremena, ili nešto drugo?

Međutim, druga (nešto ranija) studija, koja ovog puta dolazi iz Amerike, ukazuje da problem nije u vremenu koje porodica provodi zajedno, već nešto sasvim drugom. Naime, objavljeno istraživanje zaključuje da današnje majke i očevi u SAD svake nedelje provode najmanje onoliko sati brinući o svojoj deci koliko su to činili i njihovi roditelji pre četiri decenije tokom ere koja se popularno smatra "zlatnim dobom porodičnog zajedništva".

Ova prilično kontradiktorna situacija u kojoj se roditelji žale da se osećaju prezauzeto i da nemaju dovoljno vremena da provedu sa svojim sinovima i ćerkama, nastala je iz, bar tako sugerišu autori Suzane Bjanči, Džon Robinson i Melisa Milki u svojoj knjizi "Promena ritmova američkog porodičnog života", jaza između samoevaluacije roditelja i trenutno veoma visokih kulturnih očekivanja da sprovedu tzv. „intenzivno roditeljstvo“.

Prema autorima, sociolozima sa Univerziteta Merilend, roditelji danas veruju da su zaposleniji od majki i očeva prethodnih decenija. Autori su u velikoj meri koristili vremenske dnevnike koje su roditelji vodili kao deo velikih istraživačkih studija, u kojima standardni niz pitanja vodi ispitanike kroz ceo dan. Prva studija na nacionalnom nivou sprovedena je 1965. godine, a replicirana je 1975., 1985. i 1995. godine. Oni su se oslanjali na druge studije vremenskog dnevnika iz kasnih 1990-ih i početkom ove decenije i koristili su i druge podatke iz 2000-tih.

Roditelji i deca

Foto: Shutterstock

Dnevnici pokazuju da su oženjeni očevi provodili u proseku 6,5 sati nedeljno brinući o svojoj deci 2000. godine, što je povećanje od 153 odsto u odnosu na 1965. Udate majke su provele 12,9 sati, što je povećanje od 21 odsto. Samohrane majke su provele 11,8 sati, što je povećanje od 57 odsto. Trend u SAD je uporedan sa nalazima studija vremenskog dnevnika na nacionalnom nivou u Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Holandiji, kao i ograničenim podacima iz Australije.i

I majke i očevi u tim zemljama povećali su sate sa svojom decom. Očevi pogotovo. Roditelji su povećali broj sati koje posvećuju čitanju i igranje, kao i osnovnoj brizi o deci kao što su hranjenje i oblačenje. Ovaj nalaz, kažu autori, opovrgava „svaku ideju da su kvalitetne aktivnosti žrtvovane kako su se povećala vremenska ograničenja zaposlenih roditelja i samohranih majki“.

Sve ima svoju cenu, pa i aktivno roditeljstvo

Ali, više druženja sa decom ne dolazi bez svoje "naplate" na drugu stranu. Suočeni sa konkurentnim zahtevima, roditelji su morali da koriste različite strategije kako bi zadržali sate koje provode sa svojim sinovima i ćerkama. Da bi napravile vreme, majke su godinama smanjivale svoje kućne poslove za iznos za koji su autori rekli da odgovara njihovom povećanju plaćenog radnog vremena. Skratili su svoje slobodno vreme, uključujući sate provedene u građanskim aktivnostima, provode manje vremena sa svojim muževima, a odustale su od vremena sa prijateljima i rođacima. Očevi su smanjili sate koje provode na ličnu negu.

Drugi način na koji roditelji pokušavaju da odvoje više vremena za svoju decu je da rade dve stvari odjednom. Poređenja u vremenskom dnevniku pokazuju da su roditelji 2000. godine provodili dvostruko više sati obavljajući više zadataka nego 1975.

- Tokom budnog vremena, otprilike polovina vremena današnjih roditelja provodi radeći dve ili više aktivnosti istovremeno“, pišu autori. Dobro rade na tome da ga uklope - rekao je Milkie, vanredni profesor sociologije: - Možda osećaju krivicu, i to je ono što ih navodi da vode svoje dete u prodavnicu kada ne moraju.

Zaposlene majke osećaju da im vreme kraće više od onih koje nemaju plaćene poslove, a samohrane majke se osećaju najpritisnutijim od svih. Možda, sugerišu autori, zato što kompleksna priroda vođenja domaćinstva danas znači da nikada ne postoji trenutak kada nešto ne treba da se uradi. Roditelji, posebno majke, možda odgovaraju na povećana očekivanja, kažu autori, jer su zahtevi za efektivnim i dobrim majčinstvom - porasli.

Porodica, deca, mama i dete

Foto: Shutterstock

Od dece se sve više očekuje da budu centar porodičnog života, posebno među roditeljima srednje klase. Od današnjih roditelja se očekuje da pažljivo nadziru svoju decu jer su strahovi od zlostavljanja i kriminala porasli. Od njih se očekuje da vode i neguju svoju decu kroz svaki aspekt odrastanja i da budu uključeni u sve njihove aktivnosti. Pošto prosečna porodica sada ima manje dece nego 1960-ih, ulaganje u svako dete je veće. Nije ni čudo što 40 do 60 odsto roditelja smatra da provodi premalo vremena sa svojom decom, primećuju autori.

Autori priznaju da su neki od njihovih zaključaka protivni popularnom verovanju da je problem u tome što vremena zbog poslovnih obaveza zaista nema, ali zaključuju da neki aspekti odgoja dece nisu stradali u tranziciji u svetu u kojem se većina majki pridružila radnoj snazi.

- Nekako, uprkos zabrinutosti kreatora politike i drugih da deca ne dobijaju dovoljno roditeljskog vremena, izgleda da su roditelji uspeli da nadoknade porodične i radne aranžmane koji su na prvi pogled trebali da idu na uštrb odgajanja dece - zaključuju autori studije.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Porodica

Komentari

  • Gola Istina

    8. oktobar 2022. | 15:54

    Pre su deca slusala roditelje, imala kontrolu i pomagala im u poslovima ako zive na selu, nisi smeo da kazes kuci ako si dobio jedinicu, eto vam sada mobilni kola, alkohol i nocni provodi po Beogradu

    Podelite komentar