• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Zašto deca koja odrastaju u teškim životnim okolnostima sazrevaju "preko noći"'? Uzročno-posledična veza

Vreme čitanja: oko 3 min.

Da li je društveno odgovorno praviti veliko potomstvo u nehumanim životnim uslovima?

  • 0
Porodica u siromaštvu Foto: Shutterstock

Kažu da su deca najveći blagoslov koji svako odraslo biće može da iskusi. Oni su životna kruna, nešto što oplemenjuje život. Međutim, da li je to baš uvek tako?

Dete predstavlja odgovornost za tuđi život, jednu vrstu neizrečene zakletve da ćemo uraditi sve što je u našoj moći kako bismo tom biću pružili najbolje moguće životne uslove i bezuslovnu ljubav. Dete nije samo proizvod čina razmnožavanja. Pogrešno odrastanje može da vodi ka kreiranju nesrećne, depresivne ili čak i opasne osobe, a krivica nikad ne leži u detetu, već u onima koji su ga doneli na ovaj svet.

Pa se onda nameće pitanje: "Zašto ljudi koji imaju najmanje sredstva za život, prave najviše dece?". Da li je to društveno odgovorno ponašanje ukoliko ta deca odrastaju u gladi, pogođena raznim bolestima i prisiljena da odrastu "preko noći", uskraćena za svaku radost detinjstva?

Nauka ima objašnjenje.

"Brza i spora strategija životne istorije"

"Brza strategija" je teorija koja obuhvata ranu reprodukciju, a za cilj ima da proizvede što više potomaka sa relativno malim ulaganjem roditelja u potomstvo. Prirodna mudrost ovoga je da ljudi koji odrastaju u izazovnim, možda opasnim i pretećim okruženjima, treba da sazru što je brže moguće i da imaju što više dece jer se život pokazao kao potencijalno kratak i brutalan.

Cilj je da se ljudska rasa nastavi i da se reprodukuje pre neizbežne rane smrti. Nešto je signaliziralo umovima i telima ovih pojedinaca da možda nemaju luksuz da žive dug i udoban život, što znači da nemaju mogućnost dugoročnog planiranja.

Na suprotnom kraju kontinuuma, deca koja odrastaju u relativno sigurnijim i stabilnijim sredinama, gde ne postoji stalna pretnja po njihovu psihičku i fizičku egzistenciju, verovatnije će slediti "sporu" životnu strategiju, gde će njihov razvojni put biti prošireniji.

Psiholozi objašnjavaju da okruženje sa kojim se pojedinac susreće rano u životu (povoljno ili nepovoljno) oblikuje njegov razvoj na strateški način koji se prilagođava tim uslovima. Neko ko odraste u svetu mogućnosti i privilegija ima koristi od obrazovanja i razvoja karijere, uz obećanje dugog života pred sobom, stoga i dovoljno vremena za podizanje dece.

Ali ako okruženje za odrastanje sugeriše da postoji više šanse za opasnost, moguće gladovanje ili bolest, korisnije je za nastavak vrste da se rodi što više dece, jer je malo verovatno da će neka od njih preživeti dovoljno dugo da stvore sopstvenu porodicu.

Deca u siromaštvu Foto: Shutterstock

Posledice "brze životne strategije"

Deca koja odrastaju u siromaštvu i pod socio-ekonomskim stresom mogu biti "zaključana" u strategiji "brze životne istorije", i to od ranog detinjstva.

Ova ponašanja su povezana sa povećanim zdravstvenim i psihosocijalnim rizicima, koji mogu uključivati intimni čin u ranoj fazi života, što ponekad dovodi do tinejdžerskih trudnoća, agresivnog ponašanja, zloupotrebe supstanci i impulsivnog donošenja odluka. Očekivana rizična ponašanja adolescenata (opijanje, promiskuitet, pušenje) mogu se pogoršati, sa posledičnim opasnostima i pretnjama po zdravlje.

Nažalost, za ovakvu decu, čini se da, samoodržanje nije toliko važno kada im je patnja deo svakodnevnog iskustva.

Devojčice u privilegovanim zajednicama često odrastaju sa tendencijom da cene svoju nezavisnost i karijeru. Odloženo rađanje često ide ruku pod ruku sa obrazovanjem. 

Teorija strategije životne istorije samo je jedan od mnogih faktora koji mogu doprineti načinima na koje iskustvo iz detinjstva utiče na razvoj i kvalitet života odrasle osobe.

Ishodi nisu fiksni i postoji varijabilnost, u zavisnosti od ljudi u životu deteta, genetike, intrapsihičkih i interpersonalnih faktora, traume i brojnih drugih uticaja - od kojih su mnogi neuhvatljivi i teško ih je izmeriti ili predvideti, prenosi "PsychologyToday".

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Konferencija "Kragujevac- Grad po meri svake porodice": Važnost roditeljstva kao stuba celog društva

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica