Sremci bacaju sekiru u baštu u borbi protiv suda nebeskog: Sečivo pravo u grmljavinu, metla na sred avlije

 
  • 0

Kad iznad ravnog Srema udari žega, a vazduh postane toliko težak da jedva udišete, stariji meštani dobro znaju šta to miriše u vazduhu. Dovoljno je samo da se iza Fruške gore pomoli onaj teški, olovnocrni oblak, pa da nad celim selom zavlada muk i tišina. U tim trenucima, dok nebo dobija neku modru boju, a vetar iznenada utihne pre nego što počne da lomi granje, svima na njivi i u avliji otkažu noge od straha. Zna se šta taj mrak nosi sa sobom - ledeni sudar koji za samo par minuta može da sravni sa zemljom sve što je znojem i žuljevima građeno cele godine.

Nekada, kada nije bilo telefona, radara i protivgradnih raketa, seljak je u tom mraku ostajao potpuno sam, oči u oči sa nebeskom silom. Gledalo se u oblake kao u nekog besnog diva koji je krenuo da pogazi celo selo i odnese hleb sa stola.

Međutim, naši preci nisu čekali sklopljenih ruku da ih snađe sudnji dan. U narodu se verovalo da svaka oluja nosi neku svoju tajnu i opasnu volju, ali i da postoji način da joj se stane na put i da se nebo nadmudri. Iz kuća i šupa u tim dramatičnim trenucima iznošeno je sve što seče i bori se, a stara verovanja branila su kapije i avlije od najgore propasti.

Pred vama je priča o tom zaboravljenom, pomalo jezivom, ali izuzetno moćnom obredu koji se u nekim sremskim selima i dan-danas tajno prenosi sa kolena na koleno.

Oštrice okrenute bogu u lice da uplaše najgoru oluju

Iscureli su dani praćeni opasnim olujnim nevremenom, a po sremskim selima ponovo se moga videti starinski prizor koji mlađima deluje potpuno čudno. Čim grmljavina učestala, stariji sugrađani poleteli su u bašte noseći u rukama gvozdeni alat. Bacanje sekire nasred avlije, sa oštricom okrenutom direktno ka nebu, staro je verovanje koje se i danas zadržalo u pojedinim domaćinstvima.

Logika naših predaka bila je jasna - gvozdeno sečivo uprto u oblake trebalo bi da preseče gradonosni oblak i sačuva dvorište, baštu i njivu od veće štete.

Selo Srem Foto: Shutterstock

Nije se tu stajalo samo na sekiri. Domaćini su iz šupa iznosili kose i grabulje, pa ih prekrštali na zemlji. Glava od kose i zupci od grabulja morali su gledati gore, verujući da će taj gvozdeni krst tamo u visinama doslovce da „seče led” pre nego što padne na papriku, kukuruz i žito.

Šta sve iz kuće leti napolje kad grmljavina hoće da odnese krov

Narod je snalažljiv, pa ako pri ruci nema sekire, valjalo je upotrebiti ono što se zatekne u kući pored ognjišta. Pojedini meštani iznosili su mašice kojima se džara vatra ili preokretali drveni tronožac prema nebu.

Svaki rekvizit ima svoju moć: Veliko verovanje vezivalo se i za običnu sirkovu metlu. Domaćica bi je uzela iz kuće i iz sve snage bacila pravo u sredinu dvorišta. Verovalo se da metla simbolički čisti oluju sa neba i ne da ledu da stigne na zemaljske useve.

Danas postoje moderne protivgradne rakete i radar sprema najavu, ali seljak je nekada u potpunosti zavisio od svoje vere i onoga što vidi sopstvenim očima. Istina, i u ova današnja vremena seljaku često ne preostaje ništa drugo nego da sa zebnjom gleda gore i čeka šta će mu sudbina doneti.

Kako su se sela branila od propasti

Osim alata okrenutog ka oblacima, odbrana od strašnog nevremena tražila je i duhovnu snagu celog sela. Čim bi se oblak zamračio, sa seoskih crkava potmulo su odjekivala zvona. Rađeno je to da zvonjava razbije gradonosne oblake i skrene ih van sela.

Sremci su išli u litije, čitali molitve za spas useva, a u sušnim i teškim danima sklapali posebne dogovore sa dodolama. Te mlade devojke, okićene travom i cvećem, išle su od kuće do kuće, pevale i plesale, dozivajući kišu tačno u onoj meri koliko je zemlji trebalo, pazeći da se nebo ne naljuti i ne pošalje led umesto spasonosnih kapi.

Lepo je i danas videti kako ove stare priče i prosta narodna mudrost i dalje čuvaju duh ravničarskog doma i podsećaju vas na pretke koji su sa mnogo ljubavi i muke branili svoju grudu.

(Ona.rs / Sremske novine)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Karlovačka bogoslovija je jedina škola koja radi 6 dana - subota je radna, a ima stroga pravila

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica