SUTRA su Miholjske zadušnice: Svaki drugi Srbin napravi veliki greh, ne iznosite ovo na groblje
Miholjske zadušnice za mnoge porodice predstavljaju važan dan sećanja na preminule članove porodice, rođake i prijatelje. Tada se odlazi na groblje, pale se sveće, uređuju grobovi i upućuju molitve za pokoj duša onih koji više nisu sa nama.
Ipak, u želji da ispoštuju običaje, pojedini vernici ponekad se više usredsrede na ono što će poneti na groblje nego na sam smisao ovog dana. Umesto molitve i tihog sećanja, u prvi plan dolaze pune korpe hrane, bogate trpeze i količina onoga što će se podeliti.
Sveštenici zato često podsećaju da suština Zadušnica nije u raskoši, već u molitvi, ljubavi prema pokojnicima i milostinji. Hrana nije namenjena preminulima, već se može podeliti živima kao znak pažnje i dobročinstva u njihovo ime.
Zašto se na grobove ne iznose velike količine hrane?
Jedna od čestih grešaka jeste uverenje da se pokojnicima na taj način nešto prinosi ili da je količina hrane pokazatelj poštovanja prema njima. U pravoslavnoj tradiciji, međutim, najvažnije mesto imaju molitva za preminule, paljenje sveća i činovi milosrđa.
Hrana koja se priprema ili donosi na groblje može se podeliti sa ljudima kojima je potrebna pomoć ili sa onima koji su došli da odaju poštu pokojnicima. Na taj način se sećanje na preminule povezuje sa dobrim delima i brigom o živima.
Zato nema potrebe da se priprema raskošna gozba niti da se porodice međusobno upoređuju po tome koliko su hrane donele. Mnogo je važnije da se dan provede dostojanstveno, uz molitvu i poštovanje prema svima koji su došli na groblje.
Alkohol, cigarete i glasno ponašanje nisu primereni groblju
Još jedna greška jeste pretvaranje posete groblju u priliku za prekomerno konzumiranje alkohola ili ponašanje koje narušava mir drugih ljudi.
Prema pravoslavnom shvatanju, groblje je mesto molitve i tihog sećanja, pa su opijanje, pušenje i nedolično ponašanje neprimereni. U pojedinim krajevima postoji običaj da se grob preliva crnim vinom u obliku krsta, ali taj običaj ne treba mešati sa konzumiranjem alkohola na groblju.
Važno je voditi računa i o načinu na koji razgovaramo. Glasno dozivanje, svađe, nepristojne šale i ponašanje koje uznemirava druge posetioce ne uklapaju se u duh Zadušnica.
Ovaj dan trebalo bi da protekne u miru, uz poštovanje prema pokojnicima, njihovim porodicama i svima koji su došli da se pomole.
Zašto je važno ne odbijati siromašne i ne terati ljude od groba?
Zadušnice se tradicionalno povezuju i sa milostinjom, odnosno pomaganjem onima kojima je pomoć potrebna. Deljenje hrane u spomen na pokojnika jedan je od načina na koji se sećanje na preminule povezuje sa dobrim delima.
Zbog toga je važno da se hrana ne posmatra kao nešto što služi samo za ispunjavanje običaja, već kao prilika da se nekome pomogne. Ako porodica donese hranu kako bi je podelila, smisao takvog čina upravo je u dobročinstvu i pažnji prema drugima.
Nije primereno ni da se ljudi koji priđu grobu s namerom da pomognu ili prime ponuđenu hranu vređaju i teraju. Zadušnice su prilika da se podsetimo da su pred Bogom svi ljudi jednaki i da se ljubav prema pokojnicima pokazuje i kroz odnos prema živima.
Zadušnice nisu dan za sujeverje i strah
Oko crkvenih praznika i narodnih običaja često se prenose različita verovanja o tome šta se sme, a šta ne sme raditi. Neka od njih zasnivaju se na lokalnoj tradiciji, dok druga mogu da izazovu nepotreban strah i osećaj krivice.
Miholjske zadušnice ne bi trebalo posmatrati kroz prizmu zastrašujućih predskazanja ili verovanja da će određeni postupak automatski doneti kaznu. U središtu pravoslavnog obeležavanja ovog dana nalaze se molitva za pokojne, sećanje, dobročinstvo i poštovanje.
Ako niste sigurni kako se određeni običaj pravilno obeležava, najbolje je da se posavetujete sa sveštenikom. Tako ćete lakše razlikovati crkveno učenje od običaja koji su se vremenom razvili u različitim krajevima.
Suština Miholjskih zadušnica nije u tome koliko je hrane doneto na groblje, koliko je cveća kupljeno ili koliko je novca potrošeno na uređenje spomenika. Najvažniji su iskrena molitva, dostojanstveno ponašanje i dobro delo učinjeno u spomen na one kojih se sećamo.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Izložba i komemoracija u Jevrejskom kulturnom centru povodom sećanja na žrtve terorističkog napada
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.