• 0
 ≫ 

Doživi Beogradsku tvrđavu: Znameniti beogradski lokaliteti pričaju priču o istrajnosti, borbi i tradiciji

 ≫ 

Najposećenija mesta u Beogradu imaju važnu istorijsku poleđinu i svakodnevno nas podsećaju na važnost baštinjenja kulture

  • 0
Kalemegdan, Beograd, tvrđava, Kalemegdanska tvrđava, Skadarlija Foto: Shutterstock

Beograd je bogat kultrno-istorijskim lokalitetima čije priče o nastanku sežu daleko u prošlost, a oni su danas tu da nas podsete na sudbinu srpskog naroda u tim vremenima, njihovu svakodnevicu i značajna postignuća koja su ostavili u amanet budućim generacijama. Bez obzira na to da li živite u Beogradu ili ste samo gost, ne treba da zaboravite na nekoliko važnih beograskih mesta.

Kalemegdanska tvrđava

Kalemegdan je sinonim za susrete, romantične šetnje, posmatranje zalazaka sunca, a u večernjim časovima rezervisan je za okupljanja uz pesmu i gitaru. Zbog svog prostranstva, sadržaja i pogleda na beogradske krajolike, mesto je koje za razonodu i razbibrigu biraju sve generacije. Kada god prošetate Kalemegdanom, videćete zaljubljene parove ili one koji su se tu tek upoznali, porodice sa decom kao i turiste koji tek spoznaju istoriju i značaj beogradske tvrđave.

Kalemegdan je beogradski najznačajniji kulturno-istorijski kompleks sa čijom se istorijom upoznajemo još u osnovnoj školi.

Po dolasku Rimljana na naše prostore počinje izgradnja prvih bedema koji nešto kasnije postaju utvrđenje izgrađeno zbog čestih napada varvaskih plemena. Nakon raskola Rimskog carstva, tvrđava postaje deo Istočnog rimskog carstva i dobija ime Singidon.

Tvrđava uzdignuta na steni iznad prostrane ravnice bila je izgrađena od belog kamena po čemu i dobija ime Beli Grad ili Beograd, a zapisi iz 878. godine potvrđuju validnost ovog podatka. Pod uticajem istorijskih dešavanja, promena granica kao i geopolitičkih situacija, tvrđavom su upravljali razni narodi, sve dok despot Stefan Lazarević nije od Mađara dobio Beograd 1403. godine i ustoličio ga kao svoju prestonicu, uz obećanje da će ista biti vraćena njima na upravljanje nakon smrti vladara.

Zbog neophodnog otpora od Turaka tvrđava je morala biti ojačana. Kada je Sulejman II Veličanstveni konačno osvojio Beograd 1521. godine, Turci preuzimaju vlast, a sve do 19. veka situacija je bila nepromenjena - naizmenično je bio pod upravom Austrijanaca i Turaka do konačne prevlasti Srba 1867. godine. To je za tvrđavu označilo kraj jedne ere, budući da je nakon toga izgubila svoj vekovni vojni karakter i dobila status parka - najvećeg u Beogradu.

Beogradski Pobednik

Spomenik Pobedniku je trijumfalni spomenik koji je postavljen na najviši bedem beogradske tvrđave. Delo je Ivana Meštrovića koji je rad na spomeniku započeo 1913. godine. Svečano je otkriven 1928. gdoine, i to na desetogodišnjicu proboja Solunskog fronta. On simbolizuje pobedu nad feudalizmom, ropstvom i izlaskom iz mračnih vremena opsada, ratova i razaranja. Na Pobednikovoj levoj ruci stoji soko koji simboliše budnost i nadgleda potencijalne opasnosti, a mač u desnoj ruci simboliše spremnost na borbu i nove pobede.

Kalemegdan, Beograd, tvrđava, Kalemegdanska tvrđava, Skadarlija Foto: Shutterstock

Skadarlija

Lokalnom stanovništvu i turistima Skadarlija je svakako omiljena gradska četvrt. Oni koji je svakodnevno posećuju, odlaze u najstarije beogradske restorane i kafane sa bogatom tradicijom koje svojom uslugom, hranom i atmosferom vraćaju u prošla vremena. Turisti se po dolasku u Beograd upućuju upravo ovde i spoznaju čari gostoprimstva na kakve retko gde mogu naići. Kaldrmisane osvetljenje ulice, cvetne bašte i starogradska muzika doprinose celokupnom doživljaju. Uz dobru hranu i piće vode se razgovori do svitanja, pa nije ni čudo što se za Skadarliju kaže da nikada ne spava.

Skadarlija je mesto koje su posećivali čuveni beogradski boemi koji su zore dočekivali uz najistaknutija pevačka imena toga doba.

Beograd, hram, Hram Svetog Save Foto: Andrej Nihil

Hram Svetog Save

Najveći srpski pravoslavni hram nalazi se upravo u Beogradu, u opštini Vračar. Najveći pravoslavni hram na Balkanu podignut je na mestu za koje se veruje da je Sinan-paša 1595. godine spalio mošti Svetoga Save. Danas je to najistaknutiji deo prestonice i jedno od njenih ponositih obeležja. Sveukupno, hram se proteže na površini od 3.500 kvadratnih metara, uz dodatnih 1.500 kvadrata.

Izgradnja hrama nakon višedecenijskih odlaganja počinje 15. septembra 1935. godine. Izgradnja je tekla jako sporo, budući da je finansirana donacijama različitih udruženja ustanova, ali i pojedinaca. Iako finalni radovi na enterijeru i dalje traju, impozantni mozail kao velelepna spoljašnjost su ono što na prvi mah privlači posetioce i što ga čini najposećenijim objektom u Beogradu.

Monumentalno zdanje Hrama privlači pažnju gledano sa različitih delova Beograda.

Srbija, doživi

(Ona.rs/PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja