• 1

Na mestu gde se 3 rečice slivaju u jednu srpska kraljica podigla je manastir: Legenda o Tronoši

U manastiru blizu Tršića na Veliki četvrtak sprovodi se jedinstven običaj koji datira iz 19. veka - izlivanje ratarskih sveća, karakterističan za ovaj deo Srbije

  • 1
manastir Tronoša, česma Devet Jugovića

Foto: Ivan Strahinić

U selu Korenita, u neposrednoj blizini Tršića, nalazi se manastir Tronoša koji je proglašen spomenikom kulture od velikog značaja u Srbiji.

Na putu do manastira nalazi se crkva Svetog Pantelejmona sa česmom “Devet Jugovića”, koju su, kako legenda kaže, sagradili stari Jug Bogdan i devet braće Jugovića godinu dana pre polaska u Kosovski boj. Otud potiče i jedno od verovanja da su slavna braća zaslužna za podizanje Tronoše.

manastir Tronoša, česma Devet Jugovića

Česma "Devet Jugovića" Foto: Ivan Strahinić

Ipak, istorijski izvori govore drugačije. Ktitorka ovog manastira bila je ugarska princeza i potonja srpska kraljica Katalina Arpadović, supruga kralja Dragutina. Smatra se da je svetinja sagrađena u drugoj polovini 13. veka, neposredno pre Kosovskog boja, a dva veka kasnije Turci su je srušili do temelja. Manastir je obnovljen u 16. veku, a crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice podignuta je 1559. godine.

Po predanju, Tronoša je dobila ime po tri rečice koje se kod manastira slivaju u jednu, i to, kažu meštani, lekovitu. Upravo to je i bio razlog da srpska kraljica Katalina baš na ovom mestu podigne svetinju.

Prirodni ambijent oko Tronoše prosto mami da što više vremena provedete na ovom mestu.

Ukoliko nikada niste posetili Tronošu, preporuka je da to učinite pre najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, na Veliki četvrtak, kad se kod česme “Devet Jugovića” “sastaju” dve ratarske sveće, teške po 50 kilograma i visoke po dva metra.

Naime, u selima Zajače, Paskovica i jednom delu Tršića zemljoradnici od Velikog utorka do Velikog čevrtka izlivaju jednu sveću, a zemljoradnici iz Korenite i drugog dela Tršića izlivaju drugu. “Susret” sveća ovenčanih ikonama Isusa Hrista i Bogorodice, bršljanom i cvećem nastavlja se obilaskom oko manastira, posle čega zemljoradnici unose sveće u crkvu, gde ih pale na sve velike hrišćanske praznike i nedeljom u vreme liturgije.

Običaj izivanja i paljenja ratarskih sveća datira iz 19. veka i uvršten je na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

Foto: Ivan Strahinić

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Putovanja

Komentari

  • Саша

    16. maj 2022. | 18:49

    Леп текст! Хвала!

    Podelite komentar