• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Prirodni fenomen na tlu Afrike je i najveća stojeća vulkanska masa na celom svetu

Vreme čitanja: oko 2 min.

Počev od 1973. godine na području ove planine postoji i istoimeni nacionalni park. A od 1987. godine Kilimandžaro je deo Svetske baštine UNESCO-a

  • 0
Kilimandžaro, Tanzanija

Foto: Pixabay/zeljkomihic

Najviša planina na afričkom tlu, Kilimandžaro je vulkanskog porekla. Teritorijalno pripada Tanzaniji, a u njenoj blizini nalazi se i kenijska granica.

Na 5.895 metara nadmorske visine nalazi se Uhuru, najviši vrh ove planine. Kako navodi „Vikipedija“, prvo „osvajanje“ ovog vrha Kilimandžara zabeleženo je 1889. godine.

Počev od 1973. godine na području ove planine postoji i istoimeni nacionalni park. A od 1987. godine Kilimandžaro je deo Svetske baštine UNESCO-a. Na ovu listu je uvršten najpre zbog potrebe za zaštitom brojnih životinjskih vrsta, koje na tom području obitavaju, a koje se mahom smatraju ugroženima.

Prirodni fenomen

Pored toga što je dom brojnim životinjskim vrstama, Kilimandžaro se smatra najvišom stojećom vulkanskom masom na celom svetu, ističe „Whc.unesco“.

Područje istoimenog nacionalnog parka zauzima površinu od 75.575 hektara i uzdiže se nad ravnicom koja ga okružuje i to u rasponu od 4.877 do 5.895 metara nadmorske visine. Upravo zato što „štrči“ nad ravnicom, važi i za pravi pravcati prirodni fenomen, a smatra se i jednim od najvećih vulkana na svetskom nivou.

Šira, Kibo i Mavenzi su tri glavna vulkanska vrha Kilimandžara. Na području nacionalnog parka, u kome se izdvaja pet zona, žive mnoge životinsjke vrste, mahom sisari.

Uspon kao duhovno putovanje

Osim za lokalno stanovništvo, koje u Kilimandžaro gleda kao u mesto koje je značajno u duhovnom pogledu, ostavlja izuzetno jak utisak i na sve one koji odluče da se okušaju u usponu na najvišu planinu Afrike.

Kilimandžaro, Tanzanija

Foto: Pixabay/antonytrivet

Treba imati na umu i to da se Uhuru, kako se naziva najviši vrh ove planine, na lokalnom jeziku prevodi kao sloboda.

Prilikom pokušaja uspona vrlo je važno poštovati lokalne vodiče i njihove smernice.

Pre oko dve stotine godina je poslednji put zabeležena vulkanska aktivnost na ovoj planini. Krater koji je tom prilikom nastao, počev od 1954. godine nosi naziv u čast Gustava Ota Ričarda Reuša, koji se čak 65 puta uspeo na Kibo, navodi „Responsibletravel“. Zanimljiv je podatak da upravo zahvaljujući krateru Reuš i jami pepela i danas može da se na tom području oseti miris sumpora.

 

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Gulašijadi u Prijevoru kod Čačka okupila ljubitelje kultnog specijaliteta

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja