• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Metoh prvog ženskog manastira u Srbiji dar je velike dobrotvorke

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nedugo nakon Oktobarske revolucije monahinje iz daleke Rusije došle su u tadašnju Srbiju. Upravo one se smatraju zaslužnima i za obnovu ženskog monaštva u našoj zemlji

  • 0

U periodu kada je tadašnja Srbija obnovljena, fruškogorski manastir Kuveždin bio je prvi srpski manastir koji je funkcionisao kao ženski manastir.

I upravo je taj manastir i bio pokrovitelj beogradskog manastira Vavedenja, koji se nalazi u naselju Senjak.

Zanimljiv je podatak da je Persida Milenković, velika dobrotvorka, zaslužna za gradnju ove svetinje i to zato što joj se, prema legendi koju navodi “Vikipedija”, u snu javilo da treba da izgradi svetinju baš na toj lokaciji. Podsećanja radi, rođena Šapčanka, Persida je zajedno sa mužem Ristom Beogradu ostavila i zdanje današnje Matematičke gimnazije, ali i crkvu posvećenu Svetoj Trojici u beogradskom naselju Kumodraž, kao i zemljište u Tabanovačkoj ulici, na kome je bilo izgrađeno sirotište.

Obnova ženskog monaštva u Srbiji

Nedugo nakon Oktobarske revolucije, monahinje iz daleke Rusije došle su u tadašnju Srbiju. Upravo one se smatraju zaslužnima i za obnovu ženskog monaštva u našoj zemlji.

Najpre su monahinje manastira u Lesni upravljale fruškogorskim manastirom Hopovo, da bi nedugo nakon toga obnovile i manastir Kuveždin, takođe na Fruškoj Gori i dale ga na upravu srpskim monahinjama, navedeno je na zvaničnom sajtu manastira Vavedenje.

Gradnja beogradskog manastira

Na dan 10. avgusta 1935. godine su osveštani temelji za gradnju manastira Vavedenja u Beogradu, da bi ova svetinja bila osvećena nakon nešto više od godinu dana, i to 25. oktobra naredne godine.

Manastir Vavedenje, Topčider, Beograd Foto: arkivi / akg-images / Profimedia

Interesantno je pomenuti da su ostaci nekadašnjeg hrama otkriveni kada je započeta gradnja, ali da nije utvrđeno preciznije o kakvoj svetinji se radi. Međutim, ono što je privuklo naročitu pažnju u to doba bilo je otkriće svešteničke odežde, koja je bila netruležna.

U periodu između 1972. i 1982. godine je Dušan Mihajlović, akademiski slikar, uradio živopis ove svetinje, koju su projektovali Ivan Rik, arhitekta iz Rusije i njegov saradnik, mada se i Pavle Petrović pominje kao jedan od ljudi zaslužnih za izradu projekta ove svetinje.

Zanimljive ikone manastira Vavedenje

Ikona Lesninske Bogorodice, koja je štitila monahinje manastira Lesna u tadašnjoj Rusiji (danas Poljska) i danas se čuva u manastiru Vavedenja, te se smatra njegovom zaštitnicom.

Iako se u ovoj beogradskoj svetinji čuva i ikona Presvete Bogorodice “Zografska-akatistna”, ikona Pokrova Presvete Bogorodice posebno privlači pažnju vernika, zbog jednog neobičnog događaja. Naime, u periodu kada su ustaški vojnici zapalili i poharali manastir Kuveždin na Fruškoj Gori, zapaljena je i ta ikona. Međutim, u momentu kada je vatra pristigla do rize Presvete Bogorodice, požar se jednostavno ugasio.

Još je jedna ikona koja se čuva u manastiru Vavedenje posebno zanimljiva. U pitanju je ikona koju je ovoj svetinji darovao ava Justin Popović i na kojoj je prikazan sveti Nikolaj Miriklijski, a koja se “sama vremenom obnovila”. Za tu ikonu, koja je izrađena u tehnici ulje na platnu Ava Justin je prorekao da će “prosijati i obnoviti se uz tople i suzne molitve monahinja ove svetinje”.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: U manastiru Rakovac farbaju crvena jaja

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Putovanja