Nedaleko od Čačka nalazi se klisura poznata po brojnim srednjevekovnim svetinjama

Vekovima unazad područje klisure na teritoriji Zapadnog Pomoravlja privlači pažnju ljubitelja prirode, ali i religije. Sa opravdanim razlogom, naravno. Izuzev neverovatnih prirodnih karakteristika, Ovčarsko-kablarska klisura je bogata i u religijskom smislu, budući da se na tom području nalaze brojni srpski srednjevekovni manastiri.

Počev od 2021. godine je ovo područje steklo status Predela izuzetnih odlika „Ovčarsko-kablarska klisura“, kako glasi pun naziv, navodi TO Čačak.

Iako su planine Ovčar i Kablar, po kojima je klisura i nazvana, svakako najupečatljivije, ne treba zaboraviti ni reku Zapadnu Moravu, čiji meandri upotpunjuju lepotu i autentičnost ovog područja.

Bogat biljni i životinjski svet

Bujna vegetacija i brojne reliktne, ali i retke biljne vrste rastu na području Ovčarsko-kablarske klisure, pa ne čudi što je ona pravi raj za ljubitelje prirode.

Cer, klen i crni grab, ali i ruj, hrast kitnjak i dren, tek su neke od reliktnih vrsta, koje datiraju iz perioda terciraja i mogu se videti u ovoj klisuri.

Posebno je interesantan podatak da čak 19 vrsta divljih orhideja raste na tom području.

Tako bogat biljni svet upotpunjuju i brojne životinjske vrste koje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri obitavaju. I baš zato je ona deo programa „Natura 2000“, koji najpre ima za cilj očuvanje kako prirode, tako isto i biološke raznovrsnosti. Uz to je sama klisura uvrštena u ekološku mrežu naše zemlje.

Tek neke od najpoznatijih životinjskih vrsta koje na tom području obitavaju su zelena i siva žuna, zatim buljina, te i sivi soko, belorepan i crna roda. Ne treba zaboraviti ni vidre, koje su na evropskom tlu tretirane kao ugrožena vrsta, a obitavaju u ovom delu naše zemlje.

Religijski značaj Ovčarsko-kablarske klisure

Koliko je u religijskom smislu značajna Ovčarsko-kablarska klisura trebalo bi da je sasvim jasno, ako se uzme u obzir podatak koji navodi „Turizam.org“. Naime, na obalama Zapadne Morave postoji ukupno deset srpskih srednjevekovnih manastira i to po pet na svakoj obali.

Upravo zato se neretko područje ove klisure naziva i „Malom Svetom Gorom“ ili „Srpskom Svetom Gorom“.

Manastiri Ilinje, Nikolje i Uspenje Presvete Bogorodice, te Blagoveštenje i Jovanje nalaze se nedaleko od Ovčar banje, a na levoj obali reke. Na suprotnoj obali su manastiri Sretenje, Preobraženje i Vavadenje, kao i Manastiri Svete Trojice i Vaznesenja.

Čak četiri od njih su okarakterisani kao spomenici kulture od velikog značaja.

Smatra se da su svetinje na području Ovčarsko-kablarske klisure izgrađene tokom 14. veka.

Posebno su zanimljive i Crkva-pećina Kađenica i Crkva Savinje, koje upotpunjuju značaj koji, bez ikakve sumnje ovo područje ima i u religijskom smislu.

(Ona.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.