I najzeleniji i među najlepšim gradovima kod nas, Sombor jedini ima bođoše

Sve do pred kraj 19. veka, verovatno niko nije ni mogao da nasluti da će drvo koje uspeva na području Severne Amerike dospeti u Srbiju. Tačnije u Sombor. A zbilo se to kada je doktor Bene Čihaš bio gradonačelnik ovog pitomog vojvođanskog grada.

Nekoliko decenija pre toga u Somboru je formiran i Odbor za ulepšavanje grada, koji je veliku pažnju posvetio i uređenju i ozelenjavanju. Kako ističe Milan Stepanović, u autorskom tekstu na sajtu TO Sombor, upravo tada su nastali i prvi parkovi, koji će kasnije i biti razlog za to da grad bude smatran jednim od najzelenijih ne samo u našoj zemlji, već i na evropskom tlu.

Bođoši u Somboru

Prvobitne sadnice koprivića ili američkog koprivića, latinskog naziva Celtis occidentalis, pristigle su u Sombor iz Severne Amerike.

Nedugo nakon toga su u Somboru zasađeni i evropski bođoši. Doduše manjih broj njih, ali dovoljan da upotpuni lepotu somborskih zelenih površina.

Čak oko 7.500 stabala bođoša, kako severnoameričkog, tako isto i mediteranskog danas postoji u ovom gradu. U pitanju je drvo koje pripada porodici brestova i prepoznatljivo je kako po bobicama, tako i po mesnatim, ali hrapavim listovima.

Izuzev bođoša, u Somboru se mogu videti i platani, dudovi, a prvi gradski parkovi datiraju iz perioda kada je pomenuti odbor formiran, odnosno od sedamdesetih godina 19. veka.

Tu su i fijakeri i još ponešto

Mada nema sumnje da je obilje zelenih površina zaštitni znak Sombora, mnogima su fijakeri prva asocijacija na ovaj vojvođanski grad.

I danas se na fijaker placu, kako ističe TO Sombor može uživati u vožnji fijakerom, koja će putnike barem nakratko vratiti u neka protekla vremena.

Kao posebna atrakcija Sombora ističe se podatak da se „Evropski Amazon“, kako se područje Gornjeg Ponudavlja naziva, nalazi upravo na teritoriji ovog grada. U pitanju je područje koje je pod zaštitom, te je i deo Rezervata biosfere UNESCO-a. Uz brojne druge vrste koje tu obitavaju, najznačajnije je pomenuti ritske jelene, budući da najveća populacija tih životinja u našoj zemlji živi upravo na tom području.

(Ona.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Povezane vesti

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.