Ima jedva 5.000 stanovnika, a najbogatije je selo u našem komšiluku: Kao da se takmiče ko ima veći zamak
Na oko sat i po vožnje od Bukurešta nalazi se selo koje već godinama privlači pažnju turista, fotografa i svetskih medija. Reč je o Buzešku (Buzescu), mestu u rumunskom okrugu Teleorman koje mnogi nazivaju "najbogatijim selom u Evropi".
Iako taj epitet nije zvanično potvrđen, dovoljno je proći glavnom ulicom da bi bilo jasno zbog čega je stekao takvu reputaciju. Na obe strane puta nižu se raskošne vile nalik dvorcima, sa kupolama, tornjevima, mermernim stubovima, pozlaćenim detaljima i krovovima od nerđajućeg čelika. Mnogi ovu neobičnu ulicu opisuju kao spoj luksuza, kiča i arhitekture kakav se retko viđa bilo gde u Evropi.
Selo sa oko 5.000 stanovnika postalo je poznato upravo zahvaljujući bogatstvu dela romske zajednice koja ovde živi, ali i kućama koje su godinama predmet brojnih reportaža i dokumentaraca.
Selo u kojem su kuće veće od potreba njihovih vlasnika
U Buzešku se nalaze vile sa desetinama prostorija, velikim dvorištima i garažama u kojima su parkirani luksuzni automobili.
Ipak, iza impresivnih fasada krije se nešto sasvim drugačije. Brojni vlasnici koriste tek manji deo svojih kuća, jer bi održavanje i klimatizacija celog objekta predstavljali ogroman trošak.
Zbog neobične arhitekture i raskošnog izgleda, mesto je postalo svojevrsna turistička atrakcija. Posetioci dolaze da fotografišu neobične palate, dok arhitekte i sociolozi godinama proučavaju ovaj jedinstveni fenomen.
Kako je nastalo bogatstvo Buzeškua?
Mnogi bi pomislili da su raskošne vile izgradili gastarbajteri, ali priča o ovom selu znatno je složenija.
Nakon ukidanja ropstva u Rumuniji u drugoj polovini 19. veka, u ovom kraju naselile su se romske porodice poznate kao Kalderaši. Tradicionalno su se bavili kovačkim zanatom, prikupljanjem i obradom metala.
Prema podacima dostupnim u više istorijskih izvora, veliki broj porodica značajno se obogatio nakon pada komunističkog režima, kada su počeli da otkupljuju i preprodaju bakar, aluminijum, čelik i drugi otpadni metal iz napuštenih fabrika širom Rumunije i istočne Evrope.
Jedan sagovornik magazina National Geographic svojevremeno je rekao da je u tom periodu trgovina metalom donosila ogromnu zaradu i da je mnogima omogućila da izgrade luksuzne kuće po kojima je selo danas poznato.
Vile nisu samo simbol luksuza
Spoljašnji izgled kuća izaziva potpuno različite reakcije.
Dok ih jedni smatraju primerom neukusa i preterivanja, drugi u njima vide jedinstven arhitektonski izraz i važan deo identiteta lokalne zajednice.
Prema pisanju lista The Guardian, za mnoge porodice ove palate predstavljaju mnogo više od pokazivanja bogatstva. One simbolizuju društveni uspeh i potvrdu da su, posle vekova diskriminacije, uspele da steknu ekonomsku sigurnost i bolji život.
Stvarnost je danas drugačija nego što izgleda na prvi pogled
Iako je Buzešku stekao nadimak "selo milionera", život njegovih stanovnika danas nije isti kao pre nekoliko decenija.
Ulaskom Rumunije u Evropsku uniju uvedeni su stroži propisi za trgovinu otpadnim metalom, pa su mnogi nekadašnji izvori prihoda presušili. Danas samo manji broj porodica i dalje raspolaže velikim bogatstvom, dok su brojni stanovnici posao potražili u drugim gradovima ili u inostranstvu.
Zanimljivo je i da se svakodnevni život često odvija daleko od luksuza koji se vidi sa ulice. Posetioci sela navode da mnoge porodice i dalje kuvaju u letnjim kuhinjama u dvorištu, dok pomoćne objekte koriste mnogo češće nego prostrane prostorije svojih raskošnih vila.
Upravo zbog tog kontrasta između impresivnih fasada i skromnije svakodnevice, Buzešku i dalje ostaje jedno od najneobičnijih sela u Evropi i mesto koje već godinama izaziva radoznalost ljudi širom sveta.
(Ona.rs/Nova.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Anastasija Ražnatović usnimila Nemanju Gudelja u šetnji sa sinom
Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
crni
Kakva glupost i tekst bez ikakvog reda. Kakvo ropstvo u Rumuniji, kakvi bakrači, šta pričate. Rumunija je stvorena na Berlinskom kongresu 1878me, a pre toga je kratko vreme bila Ujedinjena Kneževina Vlaške i Moldavije, a pre toga deo Otomanske Imperije. Gde tu tačno vidite ropstvo? Otomanska Imperija nije bila robovlasnička država, već država vojnog feudalizma, kao i Srpska Imperija pre toga. U Otomanskoj Imperiji je bilo dozvoljeno trgovati robovima, ali to je dolazilo iz arapskih regiona i od gusara sa mora, a ne iz balkanskih regiona. Ovde je samo u nekim zemljama bilo kmetstvo, a kmetovi su isto što i naši otroci nekad, to su seljaci bezemljaši koji su nekad radili kao sluge i bili za nas stranog porekla. Kmetstvo u regionu Srbije nije postojalo odavno, ali je u okolnim vilajetima zbog istorijskih okolnosti postojalo, kao što su Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Mađarska. Stvarni razlog bogaćenja ovih Roma nije nikakvo preprodavanje sekundarnih metalnih sirovina, jer to rade i kod nas, a ne vidim da se neko od naših Roma obogatio na tome. To zašto su bogati, ima istorijski karakter, a radi se o nasleđu. Naime, radi se o napadu na dvor karavlaškog kneza Jon Kuze početkom 19og veka, a koji je izveo vidinski paša Pazvanoglu. Ovo je isti čika koji je napao Beogradski Pašaluk kad su se zapatile dahije. Zatim Romi pljačkaju Bukurešt i dvor, odnose njegovo zlato i krunu, što se smatra najvećom sramotom u kratkotrajnoj rumunskoj istoriji i time da niko ne shvata Rumuniju ozbiljno.
Podelite komentar