• 0

Zamke trudničke depresije: Problem o kom se ćuti, a može da dovede do fatalnog ishoda

Trudnoća je snažan psihološki događaj i iako je najčešće praćena radošću i srećom, može da izazove i višemesečnu tugu, bezvoljnost, a ponekad i suicidalne misli kod žena koje imaju istoriju psihijatrijskih poremećaja

  • 0
trudnica, trudnoća, trudnička depresija Foto: Shutterstock

Iščekivanje dolaska bebe na svet predstavlja jedan od najlepših perioda u životu budućih roditelja.

Pa ipak, osećaj sreće koji preplavljuje trudnicu ponekad može da bude zamenjen osećanjem strepnje i straha, ali i bezvoljnosti i panike. Nažalost, u nekim situacijama psihološke promene do te mere mogu da eskaliraju da dolazi i do samoubistva trudnice, koja u isto vreme nije dozvolila svojoj bebi da dođe na svet.

Iako su ovakvi slučajevi na sreću retki, oni se ipak dešavaju. O okidačima koji dovode do ovako strašne odluke, kao i o uzrocima i simptomima trudničke depresije razgovarali smo sa specijalistom psihijatrije dr Goranom Đinđićem iz Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”.

- Trudnoća sama po sebi, s obzirom na neuroendokrinu situaciju kod žena, nosi određeni rizik za razvoj nekog depresivnog, odnosno psihijatrijskog poremećaja - kaže dr Đinđić za Ona.rs.

- Poznato je da trudnoća izaziva pozitivna osećanja, uglavnom sreću i zahvalnost, međutim ona je u isto vreme i snažan psihološki događaj. Žena se suočava sa nizom drugih psiholoških stanja, počev od čestih fluktuacija raspoloženja u prvom trimestru, preko brige za sebe, svoje zdravlje i da li će beba biti dobro... Konačno, trudnoća nosi sa sobom rastavljanje od jednog načina života i ulazak u potpuno nov period i u nove uloge koje su praćene novim osećanjima.

Simptomi na koje bi trebalo obratiti pažnju

Prema rečima našeg sagovornika, fluktuacije raspoloženja u prvom trimestru trudnoće se smatraju normalnim.

- Ukoliko promene raspoloženja potraju nešto duže i ukoliko su simptomi intenzivniji, žena je plačljiva, uznemirena, gubi apetit, važno je reagovati. Naime, zbog navedenih simptoma moguće je da bude narušeno i zdravlje majke, ali i zdravlje bebe. Depresivno raspoloženje sa sobom nosi i neurohormonalnu podlogu i utiče kako na majku, tako i na bebu.

Ako dugo potraje i biva praćeno nesanicom, gubitkom apetita, bezvoljnošću, osećajem bezvrednosti, gubitkom koncentracije, kao i nemogućnošću organizovanja, onda je žena u povećanom riziku i neophodna joj je stručna pomoć - objašnjava dr Đinđić.

On, takođe, ističe da je jako važno pažljivo pratiti eventualnu pojavu simptoma kod svih trudnica, a posebno kod onih kod kojih je ranije postojao neki poremećaj.

- Ukoliko se kod neke žene javila anksioznost tokom prethodne trudnoće ili je bila sklona anksioznom reagovanju i ranije, pre nego što je ostala u drugom stanju, ukoliko je loše reagovala na stres ili imala poremećaj prilagođavanja kad je u pitanju sredina, na nju bi trebalo obratiti dodatnu pažnju. Ista je situacija i ukoliko kod trudnice postoji istorija lečenja nekog depresivnog poremećaja ili nelečenog depresivnog poremećaja sa prepoznatim simptomima - navodi specijalista psihijatrije.

Kako pomoći budućoj mami?

Dr Đinđić ističe da je važno, kako pre same trudnoće tako i tokom trudnoće, obezbediti psihoedukaciju:

- Važno je edukovati ženu, pružiti joj psihološku podršku, obezbediti joj porodičnu i socijalnu podršku i rasteretiti je razmišljanja o finansijskom delu. Važno je, takođe, pratiti njeno telesno stanje i obaviti procenu komorbidnih dijagnoza. Rano prepoznavanje simptoma koje moraju da procene stručnjaci može da spreči neke komplikacije.

Trudnica, trudna žena i muž, budići roditelji, porodica Foto: Shutterstock/Ilistracija

Zapostavljanje depresivnih simptoma i produbljivanje depresije je rizik kako za trudnicu tako i za bebu.

Lečenje bi, navodi specijalista psihijatrije, trebalo da isrcpi sve mogućnosti psihoterapijskog rada, psihoedukaciju i podršku. Lekovi dolaze na kraju, kad sve prethodno navedene metode budu iscrpljene i ne daju odgovarajuće rezultate.

- I prilikom odluke o farmakološkoj terapiji, procenjujemo šta je veći rizik. Cilj je, naravno, sačuvati i buduću mamu i njenu bebu - zaključuje dr Đinđić.

Video: Ishrana pre trudnoće i VTO: Saveti nutricioniste za buduće roditelje

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Trudnoća i beba