Ovaj cvet cveta gotovo cele godine i preživi i najveću sušu: Malo ko ga ima, a baštu pretvara u raj za leptire

S. R.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Pixabay

Postoje biljke koje traže stalnu pažnju, posebnu zemlju, često zalivanje i beskrajno održavanje. A postoje i one koje rade upravo suprotno, rastu, cvetaju i pretvaraju baštu u šareno mesto gotovo bez ikakvog napora. Jedna od takvih biljaka je lantana.

Ovaj žbun je još uvek pomalo zapostavljen u našim baštama, iako ima gotovo sve što baštovani traže: cveta dugo, dobro podnosi sušu i ne traži komplikovanu negu. Kada se jednom primi, može da cveta gotovo tokom cele godine, a uz to privlači leptire, pčele i ptice.

Cvet koji stalno menja boju

Foto: Pixabay

Lantana potiče iz tropskih krajeva Amerike i Afrike, a njeni cvetovi su mali i skupljeni u guste cvetne glavice. Ono što je čini posebno zanimljivom jeste to što cvetovi na istoj biljci mogu menjati boju kako sazrevaju.

Zato nije neobično da na jednoj lantani istovremeno vidite žute, narandžaste, roze i ljubičaste nijanse. Upravo ta šarena kombinacija daje bašti živost i energiju, čak i u periodima kada druge biljke gotovo da ne cvetaju.

Cvetne glavice bogate su nektarom, pa su pravi magnet za oprašivače. Leptiri i pčele ih rado posećuju, a kasnije se pojavljuju i male bobice koje privlače ptice.

Zašto je sve više ljudi sadi u bašti

Foto: Pixabay

Najveća prednost lantane je njena izdržljivost. Dok mnoge biljke tokom toplih i sušnih perioda počinju da venu, lantana bez problema podnosi nedostatak vode.

Zbog toga je često biraju ljudi koji nemaju vremena za svakodnevno zalivanje ili žele biljku koja može da izdrži i letnje vrućine. Dobro uspeva čak i na siromašnijem zemljištu, a kada se jednom ukoreni, traži vrlo malo brige.

Baš zato je mnogi smatraju idealnom biljkom za balkone, dvorišta i cvetne bordure.

Kako se gaji lantana

Foto: Pixabay

Za dobar rast najvažnije je da dobije dovoljno sunca. Što više svetlosti ima, to će cvetanje biti bogatije.

Zemljište treba da bude rastresito i dobro drenirano, jer lantana ne voli zadržavanje vode. Ako je sadite u bašti, ostavite razmak između biljaka od oko 50 do 100 centimetara, jer neke sorte mogu prilično da se rašire.

U prvim nedeljama nakon sadnje potrebno je redovno zalivanje kako bi se biljka dobro primila. Posle toga dovoljno je umereno zalivanje, tek kada se zemlja osuši.

Lantana se veoma dobro gaji i u saksijama. Za balkon je idealna posuda od sedam do deset litara, u kojoj biljka može da razvije bogat cvet.

Na šta treba obratiti pažnju

Foto: Pixabay

Iako je veoma otporna, lantana ima jednu osobinu na koju treba obratiti pažnju: brzo raste i može da potisne druge biljke ako se ne kontroliše.

Zato je povremeno orezivanje preporučljivo, naročito u proleće i posle perioda intenzivnog rasta. Tako biljka ostaje uredna i još obilnije cveta.

Važno je znati i da neki delovi biljke mogu biti toksični za kućne ljubimce i malu decu, pa je bolje saditi je na mestima koja nisu lako dostupna radoznalim rukama.

Ideje gde je posaditi

Foto: Pixabay

Na balkonu su dovoljne jedna ili dve saksije da prostor dobije stalnu boju. Cvetovi su vidljivi izbliza, a često će privući i leptire koji će dolaziti na nektar.

U bašti lantana može da posluži kao živopisna cvetna ograda ili bordura. Odlično se kombinuje sa biljkama koje takođe vole sunce, poput lavande, žalfije ili geranijuma.

Ako želite mali kutak za oprašivače, nekoliko biljaka lantane može postati pravo utočište za leptire i pčele, naročito u periodu kada druge biljke prestaju da cvetaju.

Lantana je zato jednostavno rešenje za šarenu baštu tokom cele godine, biljka koja ne traži mnogo, a daje mnogo boje, života i pokreta u prostoru.

(Ona.rs)