Najstariji doktor na svetu (101) i dalje radi i otkriva tajne dugovečnosti: Tri stvari su mu očuvale zdravlje

J. V.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Volontiranje, bavljenje hobijem i učenje novih veština mogu pružiti veliku mentalnu stimulaciju

Dr Hauard Taker, neurolog koji je tema novog dokumentarnog filma Tejlora Taljanetija "Šta je sledeće", drži Ginisov svetski rekord za najstarijeg lekara. Tako da je zasigurno kvalifikovan i životnim i medicinskim iskustvom da savetuje ljude o umetnosti dugog života i dobrog života.

Dokumentarac je imao svetsku premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Klivlendu, održanom u rodnom gradu dr Takera, gde on predaje neurologiju specijalizantima u dobrotvornom medicinskom centru St. Vincent u Klivlendu. Film se fokusira na njegovu borbu sa starenjem kada puni 100 godina, ali je od tada napunio 101.

Evo kako je on sebe "sačuvao" od starenja

Dobri geni i malo sreće mogu vam dati prednost, ali postoji jedan princip po kojem živim i koji svako može da primeni: Neka vaš um bude angažovan kroz rad, društvene i zabavne aktivnosti.

Kako starimo, prolazimo kroz prirodne promene koje utiču na naše sposobnosti mentalne obrade. Neke oblasti mozga se mogu smanjiti, komunikacija između neurona može postati manje efikasna, a protok krvi se može smanjiti.

Ali kao i svaki drugi mišić u telu, našem umu je potrebna dosledna vežba da bi napredovao.

Doktor koristi tri dnevna rituala da poboljšam zdravlje mozga, a mi vam prenosimo šta on kaže o svojim praksama.

Rad, rad, rad

Istraživanja pokazuju korelaciju između odlaska u penziju i povećanog kognitivnog pada - zbog čega još uvek nisam otišao u penziju.

Mene je Ginisova knjiga rekorda proglasila najstarijim lekarom na svetu. Sara, moja žena sa kojom sam 66 godina, takođe se bavi psihoanalizom i psihijatrijom u 89. godini.

Moj posao zahteva od mene da pregledam brojne medicinske predmete i razmislim o problemima. Da budem u toku sa najnovijim dostignućima u neurologiji, moj mozak je zauzet.

Volontiranje, bavljenje hobijem i učenje novih veština mogu pružiti veliku mentalnu stimulaciju. U svojim ranim 60-im, na primer, pohađao sam pravni fakultet noću, nakon što sam obavljao svoju punu medicinsku praksu. Položio sam pravosudni ispit u Ohaju sa 67 godina.

Ostajem društven

Istraživanja su pokazala da jake veze mogu pomoći u održavanju našeg pamćenja i kognitivnih funkcija.

Nažalost, u mojim godinama, mnogi od mojih najbližih prijatelja, članova porodice i kolega su preminuli. Ali imam sreću što mi je posao omogućio da izgradim odnose sa mlađim kolegama.

Sara i ja takođe imamo prioritet da večeramo sa ljudima u našoj zajednici.

Najmanje dva puta nedeljno jedemo sa mojom ćerkom i njenim mužem i mojim sinom i njegovom ženom. Uživamo i u isprobavanju novih restorana sa prijateljima i kolegama.

Čitam 

Kada ne čitam o najnovijim dostignućima i tretmanima u neurologiji, volim da čitam biografije i detektivske priče.

Ako se uronite u dobru knjigu, beletristiku ili nefikciju, vaš mozak zahteva da obradi veliki deo novih informacija. Verujem da je ovo ključno za održavanje vašeg uma oštrim.

(Ona.rs/CNBC)