Psiholozi otkrili 5 zabluda o ljubavi zbog kojih ostajemo sami: Jednu gotovo svi pravimo
Mnogi ljudi godinama pokušavaju da pronađu ljubav menjajući sebe, popravljajući ono što smatraju svojim manama ili pokušavajući da ostave što bolji utisak na druge. Međutim, psiholozi tvrde da upravo neka od najčešćih uverenja o ljubavi mogu da nas udalje od bliskosti za kojom tragamo.
Istraživači Sonja Ljubomirski i Hari Rajs navode da osećaj da smo voljeni ne zavisi prvenstveno od fizičkog izgleda, novca, društvenog statusa ili uspeha, već od načina na koji razgovaramo sa drugim ljudima i gradimo bliskost.
Drugim rečima, nekome može mnogo više da znači osećaj da ga partner zaista vidi, sluša i razume nego sve ono čime pokušavamo da ga impresioniramo.
Pet mitova o ljubavi koji nam stoje na putu
Sonja Ljubomirski, profesorka psihologije na Univerzitetu Kalifornije, i Hari Rajs, profesor psihologije na Univerzitetu Ročester u Njujorku, izdvojili su pet čestih uverenja zbog kojih ljudi mogu da traže ljubav na pogrešnom mestu.
Prvi mit glasi: "Kad bih samo bio privlačniji, moćniji ili uspešniji, ljudi bi me više voleli." Ipak, istraživanja ukazuju da za stvaranje bliskosti nije presudno koliko nekoga možemo da impresioniramo, već koliko se pored nas oseća viđenim i shvaćenim.
Drugi je verovanje da moramo da pronađemo način da drugi ljudi saznaju za sve naše kvalitete i uspehe. Problem nastaje kada upoznavanje postane svojevrsna samopromocija, umesto stvarnog razgovora između dvoje ljudi.
Treći mit je potreba da sakrijemo svoje nedostatke. Strah da ćemo biti manje voljeni ako pokažemo ranjivost može upravo da spreči stvaranje dubljeg odnosa, jer prava bliskost teško nastaje ako stalno pokazujemo samo pažljivo uređenu verziju sebe.
Četvrto uverenje jeste da bi sve bilo bolje samo kada bi partner govorio našim "jezikom ljubavi", dok je peto ideja da možemo da pronađemo način da nateramo partnera da nas voli više.
Zajedničko svim ovim mitovima jeste pokušaj da promenimo sebe ili drugu osobu kako bismo konačno dobili ljubav koju želimo.
Ljubav se možda krije u načinu na koji razgovaramo
Umesto toga, stručnjaci preporučuju nešto mnogo jednostavnije, ali ne nužno i lakše: promenu načina komunikacije.
Pažljivo slušanje, iskrena radoznalost prema drugoj osobi i postepeno otkrivanje važnih delova sebe mogu da doprinesu stvaranju osećaja bliskosti. To znači da ne čekamo samo svoj red da govorimo, ne prekidamo sagovornika i ne ostajemo isključivo na površnim pitanjima.
Ponekad je potrebno postaviti pitanje koje ide malo dublje, ali i imati hrabrosti da na pitanje "Kako si?" ne odgovorimo automatski sa "Dobro", ako se zapravo ne osećamo tako.
Prema istraživačima, osećaj ljubavi ne mora da nastane onda kada konačno uspemo da promenimo sebe ili partnera. Mnogo češće može da počne promenom razgovora između dvoje ljudi.
Društvena povezanost pritom nije važna samo za emotivno zadovoljstvo. Brojna istraživanja povezuju usamljenost i društvenu izolaciju sa lošijim zdravstvenim ishodima, dok kvalitetni odnosi mogu imati značajnu ulogu u psihičkom i fizičkom blagostanju.
Na kraju, bliskost se ne gradi nabrajanjem sopstvenih kvaliteta niti stvaranjem savršene slike o sebi. Ona nastaje tamo gde postoje uzajamno interesovanje, toplina, saosećanje i osećaj da pred drugom osobom možemo da budemo ono što zaista jesmo.
(Ona.rs / BS)