Pitanje koje ne prestaje da kruži mrežama: Može li Pirs Brosnan i dalje biti pravi Bond?

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: RMBI / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia

Postoje neki kadrovi koji traju samo nekoliko sekundi, a uspeju da se urežu u pamćenje. Upravo takav bio je onaj sa nedavnog finala US Opena, kada je kamera u sedmom minutu meča snimila Pirsa Brosnana u publici.

Dok je na terenu trajala borba za jedan od najvažnijih teniskih trofeja, na tribinama je sedeo čovek koji je očigledno imao svoj trenutak. Kamera ga je uhvatila gotovo filmski - elegantnog, sa prepoznatljivim stavom i šarmom zbog kojeg su mnogi odmah pomislili: "Ovaj čovek još uvek može da bude Džejms Bond".

I, iskreno, nije teško razumeti zašto.

Pirs Brosnan je jedan od onih slavnih muškaraca koji kao da ne stare na način na koji očekujemo. Godine su tu, naravno, ali umesto da mu oduzmu ono po čemu ga pamtimo, samo su njegovom izgledu dale novu dimenziju. Sede vlasi, bore i zrelost nisu umanjile njegovu harizmu – naprotiv, kao da su je dodatno naglasile.

U eri u kojoj Holivud deluje opsednuto zamrzavanjem vremena, Brosnan radi nešto potpuno osvežavajuće. On svoje godine nosi bez potrebe da ih sakrije, bez pokušaja da izgleda kao mlađa verzija sebe. Njegova seda kosa i bore ne deluju kao tragovi prohujalog vremena, već kao detalji koji su postali deo njegovog stila.

Zbog toga reakcija javnosti na taj kratki kadar sa teniskog meča nije bila samo puka nostalgija za filmovima iz devedesetih. Pirs Brosnan podseća na estetiku „stare škole“ u kojoj se stav ne kupuje kod hirurga, a samopouzdanje ne diktiraju trendovi sa društvenih mreža. Postoji nešto duboko sofisticirano u muškarcu koji dozvoli sebi da stari prirodno, a da pritom zadrži onu istu auru koja je nekada punila bioskopske sale.

I možda je upravo u tome njegova najveća prednost danas.

Džejms Bond nikada nije bio samo tajni agent sa dozvolom za ubistvo, skupim automobilima i savršeno skrojenim odelima. Bond je, pre svega, bio ideja o neusiljenoj eleganciji, samopouzdanju i mirnoći pod pritiskom. O čoveku koji ne mora da podigne glas da bi privukao pažnju.

A upravo to je ono što se vidi i danas kada je Brosnan pred kamerama.

Možda više neće skakati iz aviona, snimati vratolomne potere po krovovima ili spasavati svet na velikom platnu. Ali dok je sedeo na tribinama US Opena, podjednako ležeran i upečatljiv, delovalo je kao da mu za tu ulogu više ništa ni ne treba. Nije mu bilo potrebno specijalno osvetljenje, filmski set ili scenarista – bio je dovoljan jedan kadar od nekoliko sekundi.

I zato odgovor na pitanje koje je preplavilo mreže zapravo i nije toliko komplikovan.

Da li Pirs Brosnan još uvek može da bude Džejms Bond?

Možda ne mora ponovo da spasava svet. Ali ako je potrebno da samo sedne u loži, pogleda prema terenu i izgleda kao čovek koji tačno zna gde pripada - onda je odgovor definitivno da.

Neke titule se vremenom izgube. Ova njegova, čini se, još uvek stoji.

(Ona.rs)