Od gladi spala na kost i kožu: Kako je holivudska lepotica jedva izvukla živu glavu iz kandži nacista

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: PARAMOUNT PICTURES / AFP / Profimedia

Lice sa filmskih plakata, elegantna i nasmejana, Odri Hepbern decenijama je važila za oličenje holivudskog glamura i lepote. Malo ko iz običnog sveta zna kakav je teret ova žena nosila u srcu od najranije mladosti. Njene uspomene nisu mirisale na holivudske parfeme, nego na barut, patnju i glad.

Kada su nacističke snage okupirale Holandiju tokom Drugog svetskog rata, ova tadašnja tinejdžerka učila je balet i sanjala o sceni, ne sluteći da će gledati najstrašnije zločine.

Gledala je kako komšije trpaju u drvene vagone za stoku

U novoj biografiji pod nazivom "Sastanak sa Odri: Ovlašćena biografija", njen stariji sin Šon Hepbern Ferer i autorka Vendi Holden otkrili su javnosti do sada nepoznate detalje. Tokom okupacije, glumica je bila na ivici smrti od izgladnelosti, dok su ljudi iz njenog komšiluka nestajali preko noći.

Surove scene utisnule su se u njenu sećanje za čitav život.

- To je bila najgora vrsta užasa... Videla sam porodice sa malom decom, sa bebama, kako ih sateruju u teretna kola za meso, vozove napravljene od velikih drvenih kombija sa samo malim prorezom na vrhu i svim tim licima koja proviruju napolje u vas, a na platformi su bili vojnici koji su saterivali još jevrejskih porodica sa njihovim jadnim malim zavežljajima i malom decom - ispričala je jednom prilikom savna glumica.

Foto: SNAP / Shutterstock Editorial / Profimedia

Majka joj je u to vreme govorila da te ljude vode u "specijalne kampove", ali mlada devojka je u dubini duše znala da iza toga ne stoji ništa dobro.

Devojčica u crvenom kaputiću je inspirisala čuveni film

Jedan detalj sa železničke stanice ostao joj je urezan u pamćenju dok je živa. Videla je malu devojčicu u jarko crvenom kaputiću kako ulazi u drveni vagon sa svojim roditeljima.

Godinama kasnije, radeći na svom poslednjem filmu "Uvek" iz 1989. godine, ovu priču ispričala je režiseru Stivenu Spilbergu. Taj dirljivi momenat slavni reditelj usvojio je i oživeo u svom remek-delu "Šindlerova lista", koji je izašao svega devet meseci nakon njene smrti. Glumica je preminula u 63. godini od raka debelog creva, 1993. godine.

Plakala je danima zbog dnevnika jednog deteta iz komšiluka

Ratne rane ponovo su prokrvarile 1946. godine u Amsterdamu. Prvi komšija, koji je radio kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, dao je sedamnaestogodišnjoj Odri rukopis knjige koju je napisala druga tinejdžerka. Knjiga se u to vreme zvala "Tajno skrovište", a kasnije je postala poznata širom sveta kao "Dnevnik Ane Frank".

Pročitane stranice potpuno su je slomile. Plakala je danima bez prestanka, na zaprepašćenje svoje majke koja nije mogla da razume koliku je povezanost njena ćerka osetila sa autorkom.

"Srneći pogled" Odri Hepbern / Foto: Profimedia/The Hollywood Archive/Hollywood Archive

- Pisala je o svemu što sam preživela i osećala. Kao i ja, izgubila je slobodu i provela godine buljeći u četiri zida, osećajući se jadno sa vrlo malo stvari koje je mogla da radi. Sve što je napisala o prirodi, životu i ljubavi bilo je sve ono što sam i ja doživela. Čak je izveštavala i o streljanju nevinih talaca, uključujući i mog ujaka Ota. Bilo je to kao da mi ponovo puštaju čitav rat - ispričala je glumica kasnije svom sinu.

Knjiga je objavljena 1947. godine, a englesko izdanje izašlo je u trenutku kada se spremala za snimanje svog prvog velikog filma "Praznik u Rimu".

Noćne more završile se odlukom da odbije ulogu života

Kada su holivudski moćnici iz kuće 20th Century Fox i režiser Džordž Stivens odlučili da ekranizuju život Ane Frank, prva želja bila im je upravo Odri. Iako je u dubini duše osećala da to neće moći da iznese, pristala je da ponovo pročita knjigo.

Priča ju je ponovo potpuno uništila. Provela je dane u histeričnom plaču, a vratile su joj se i strašne noćne moru iz ratnih godina. Svesna da ne bi izdržala toliku bol na snimanju, ulogu je prepustila glumici Mili Perkins.

Usečene patnje iz detinjstva ostale su sa njom zauvek.

- Rat mi je ostavio duboko poznavanje ljudske patnje, za koje se molim da ih mnogi drugi mladi ljudi nikada ne saznaju. Stvari koje sam videla tokom okupacije učinile su me vrlo realističnom u pogledu života, i takva sam ostala od tada - citirala je Odri reči Ane Frank do kraja života pri svom humanitarnom radu u Unicefu, što je i pred večni počinak svome sinu obrazložila.

(Ona.rs / People)