Stručnjaci upozoravaju: Eliminacija glutena neće rešiti IBS, obratite pažnju na stres i način ishrane
Ljudi koji pate od sindroma iritabilnog creva (IBS) u očaju okreću leđa pšenici, verujući da je gluten glavni krivac za nadutost, gasove i grčeve. Međutim, prelazak na strogu bezglutensku ishranu retko donosi trajno olakšanje za ovo stanje.
Prema rečima kliničkih dijetetičara specijalizovanih za gastroenterologiju, pravi pokretač neprijatnih simptoma najčešće uopšte nije gluten, već jedan potpuno drugačiji ugljeni hidrat, kao i faktori na koje prečesto zaboravljamo - svakodnevni stres i naš odnosa prema hrani.
Pravi krivac
Gluten je protein i on predstavlja direktan okidač isključivo za osobe koje boluju od celijakije. Sa druge strane, sindrom iritabilnog creva je znatno kompleksniji problem.
Razan Halak, registrovana dijetetičarka specijalizovana za gastrointestinalno zdravlje, za Verywell Health objašnjava ključnu zabludu: namirnice koje su bogate glutenom (poput pšenice) istovremeno sadrže i fruktane, specifičnu vrstu ugljenih hidrata.
Kada osobe sa osetljivim crevima prestanu da jedu klasičan hleb ili testeninu i osete olakšanje, one zasluge pripisuju eliminaciji glutena. Prava istina je da su zapravo nesvesno smanjile unos fruktana, materije koja dokazano iritira nervozna creva. Zbog toga se u naučnim krugovima bezglutenska dijeta ne smatra rešenjem za IBS; umesto nje, stručnjaci preporučuju privremenu low-FODMAP ishranu, koja ciljano smanjuje unos fruktana i sličnih fermentabilnih ugljenih hidrata.
Oprez sa etiketama i brzom hranom
Često se dešava da problem nije u samoj namirnici, već u načinu na koji je konzumiramo. Kada pacijenti detaljno opišu svoj jelovnik, dijetetičari često primete da su proizvodi od pšenice zapravo sinonim za tešku, prerađenu hranu poput industrijskih peciva, kolača ili preobilnih porcija testenine prelivenih teškim sosovima.
U ovakvim slučajevima, ishrana je prosto neuravnotežena. Creva ne reaguju burno zbog alergije na gluten, već zbog viška šećera, loših masti i prevelikog obima obroka koji opterećuje sistem za varenje.
Holistički pristup pre strogih zabrana
Umesto da momentalno precrtate čitave grupe namirnica i započnete restriktivne dijete, stručnjaci savetuju sledeće korake:
- Pronađite pravi uzrok: Pratite kada se simptomi javljaju. Vrlo često, IBS se aktivira tokom stresnih perioda - pred ispite, tokom promene posla ili selidbe, nezavisno od toga šta jedete.
- Uspostavite ritam: Pre nego što eliminišete hranu, fokusirajte se na redovnost. Pokušajte da imate uravnotežene, celovite biljne obroke u slično vreme svakog dana i pratite stanje nekoliko nedelja.
- Veza uma i stomaka: Naš mozak i creva su u neprestanoj komunikaciji. Ako sedate za sto pod stresom, uplašeni i anksiozni oko toga da li će vam hrana naškoditi, vaš sistem za varenje se grči i verovatno nećete tolerisati obrok, bez obzira na to koliko je on zapravo zdrav.
Ono što smiruje creva jedne osobe, ne mora nužno delovati na drugu, čak i kada su simptomi identični. Pre nego što investirate u bezglutenske proizvode, pokušajte da sagledate širu sliku. Upravljanje stresom, svesno i sporo žvakanje hrane i balansiran unos celovitih namirnica često donose mnogo bolje rezultate od slepog izbacivanja glutena.
(Ona.rs)