Psiholog objašnjava zašto je "Radi šta hoćeš" najopasnija rečenica koju dete može da čuje: Roditelji, pazite!
Odrastanje je proces u kojem dete uči o svetu — ali još važnije, uči o sebi kroz oči svojih roditelja. Ako su te oči nežne, strpljive i iskrene, dete stvara unutrašnji osećaj sigurnosti i poverenja. Ali ako su pune prećutanih poruka, zamerenih tišina i emocionalnih manipulacija, dete postaje odrasla osoba koja stalno preispituje vlastitu vrednost.
Na Instagramu je jedna psihološkinja na profilu @psihologzavelikeimale nedavno podelila post koji je izazvao veliku pažnju. Kroz jednostavan spisak ponašanja, objasnila je kako da prepoznate da li ste odrastali uz pasivno-agresivnog roditelja — i koliko jedna, naizgled bezazlena fraza, poput "Radi šta hoćeš", može ostaviti trajne rane.
Jer kada dete čuje te reči, ono ne čuje slobodu izbora. Čuje: "Ne zanima me", "Ako pogrešiš, kriv/a si", "Neću ti pomoći" — i uči da emocije nisu bezbedne, da iskrenost može biti opasna, i da ljubav često dolazi sa skrivenom cenom.
Evo nekih od znakova da ste odrastali uz pasivno-agresivnog roditelja:
- Govorili su vam da nisu uznemireni čak i kada ste znali da jesu, jer su to jasno pokazivali ponašanjem.\
- Kada su bili ljuti, davali su vam "ćutljiv tretman" umesto da razgovaraju o problemu.
- Ponašali su se hladno — ili to i dalje rade — kada sa njima podelite nešto što vam je značajno.
- Namerno su pominjali neprijatne događaje ili vaše stare greške pred drugima.
- Postavljali su vam neugodna i nategnuta pitanja kako biste se osećali neprijatno.
- Glumili su žrtvu, kako biste se vi osećali krivim ili odgovornim za njihove emocije.
- "Hvalili" su vas tako da istovremeno naglase vaše slabosti i nesavršenosti.
Psihološkinja ističe da ovakvo ponašanje nije bezopasno. Odrastanje uz pasivno-agresivne roditelje može ostaviti ozbiljne posledice:
- Hroničnu nesigurnost u sebe
- Teškoće u uspostavljanju poverenja u odnosima
- I najvažnije – prenosenje istog obrasca na sopstvenu decu
Ako ste se prepoznali u ovim redovima, znajte da niste sami — i da prepoznavanje problema nije slabost, već prvi korak ka oslobađanju.
(Ona.rs)