Himna Svetom Savi sa sobom nosi veliku misteriju: Deo je nacionalnog identiteta, a jednu stvar niko ne zna!

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Wikimedia

Svi znamo stihove "Uskliknimo s ljubavlju svetitelju Savi", ali retko ko zna da ni do danas nije razjašnjeno - ko je himnu Svetom Savi napisao i gde je nastala.

Jedna od najuzbudljivijih teorija vodi pravo na Frušku goru. U srcu njenog jugozapadnog dela, u dolini Kuveždina, krije se priča da je upravo ovde, daleke 1735. godine, rođena himna koja će vekovima kasnije postati simbol srpskog identiteta i duhovnosti.

Prema predanju, spevao ju je ili neki nepoznati monah Kuveždina, ili vladika vršački Jovan Georgijević. Pesma se zatim širila po Sremu i Banatu, a u Beču ju je 1858. čuo i zapisao Kornelije Stanković, dajući joj formu kakvu danas znamo.

Himna Svetom Savi bez potpisa

Zašto ne znamo autora? Zato što je arhiva fruškogorskih manastira skoro u potpunosti uništena u ratnim stradanjima. Zato je nemoguće pronaći dokument koji bi potvrdio poreklo. I baš ta praznina čini priču mističnom: kao da himna nikla iz naroda, kao kolektivni zov vernika, a ne delo jednog čoveka.

Zato se i dan-danas vodi rasprava - da li je Himna Svetom Savi nastala kao intimna pesma u manastirskim zidovima Kuveždina ili negde drugde? Da li je delo učene ruke, ili srca koje je jednostavno želelo da opeva svog svetitelja?

Zašto baš Kuveždin?

Foto: screenshot/Youtube/Srbi svome Svetom Savi

Nije slučajno što se ova priča vezuje baš za Kuveždin. To je jedini manastir u Srbiji posvećen Svetom Savi. Njegova crkva, iako manastirska slava ostaje Preobraženje, vekovima nosi ime Savino i Simeonovo.

U narodu se verovalo da se baš odatle širio kult Nemanjića po Sremu. Zato i legenda o himni zvuči logično – kao da se najpoznatija pesma o Svetom Savi morala roditi upravo tamo gde mu je i hram posvećen.

Himna Svetom Savi koja je nadživela vekove

Foto: Shutterstock

Danas, bez obzira na to gde je nastala, "Uskliknimo s ljubavlju" se peva u hiljadama škola i crkava, svake godine, 27. januara. Postala je više od crkvene pesme - postala je deo nacionalnog identiteta.

A Kuveždin, sa svojom tihom dolinom i istorijom stradanja i vaskrsenja, ostaje jedno od onih mesta gde se misterija himne još uvek šapuće, među ikonama i zidovima koji su preživeli i požare i rušenja.

(Ona.rs / Istorijski zabavnik)