Roditelj može sve da pokloni drugima, ali jedno pravo detetu ne može da oduzme: Kako se ostvaruje nužni deo?
O nasledstvu se u porodici retko govori na vreme. Dok su roditelji živi, takve teme deluju neprijatno, suviše ozbiljno ili prerano. A onda, kada dođe trenutak ostavinske rasprave,mnogi prvi put saznaju da su zaobiđeni testamentom ili da je deo imovine već darovan drugima.
Tada nastaje panika i pitanje koje muči gotovo svakog - da li dete može ostati bez ičega i da li postoji pravo koje mu zakon ipak garantuje?
Postoji. To pravo se zove nužni deo.
Šta je zapravo nužni deo
Roditelj može testamentom raspolagati celokupnom imovinom ili samo njenim delom. Može odlučiti kome će šta ostaviti, pa čak i nekoga potpuno izostaviti. Međutim, zakon štiti određene naslednike - pre svega decu - kroz institut nužnog dela.
Sin ili ćerka imaju pravo na nužni deo u visini polovine dela koji bi im pripao po zakonskom redu nasleđivanja.
Drugim rečima, čak i ako vaše ime ne stoji u testamentu, to ne znači automatski da nemate nikakvo pravo.
Ali kako se to računa i šta ako je imovina već darovana?
Kako se utvrđuje vrednost ostavine
Da bi se izračunao nužni deo, prvo se mora utvrditi obračunska vrednost ostavine. To podrazumeva mnogo više od onoga što je formalno ostalo iza pokojnika.
U obračun ulazi:
- sva imovina koju je ostavilac posedovao u trenutku smrti
- imovina navedena u testamentu
- darovi dati zakonskim naslednicima
- darovi drugim licima dati u poslednjoj godini života
- potraživanja i dugovanja
Dakle, ako je deo imovine već darovan, to ne znači da je izuzet iz obračuna. I pokloni se računaju.
Nužni deo se smatra povređenim kada ukupna vrednost raspolaganja testamentom i darova dovodi do toga da nužni naslednik ne dobije punu vrednost svog zakonskog minimuma.
Šta ako je nužni deo povređen
Ako se pokaže da je nužni deo povređen, zakon predviđa jasan redosled zaštite.
Najpre se umanjuju raspolaganja testamentom.
Ako to nije dovoljno, vraćaju se darovi.
To znači da čak i imovina koja je ranije poklonjena može biti predmet vraćanja, ukoliko je to neophodno da bi se namirio nužni deo.
Važno je znati i rokove.
Zahtev za umanjenje raspolaganja testamentom može se podneti u roku od tri godine od proglašenja testamenta.
Zahtev za povraćaj dara može se podneti u roku od tri godine od smrti ostavioca.
Posle isteka tog roka pravo se gubi.
Može li roditelj potpuno isključiti dete
Postoji mogućnost isključenja iz nasledstva, ali ne proizvoljno.
Ostavitelj može isključiti naslednika koji ima pravo na nužni deo samo iz zakonom propisanih razloga, a njegovo ime i konkretan razlog moraju biti jasno navedeni u testamentu.
Bez pravno utemeljenog razloga, potpuno lišavanje nužnog dela nije jednostavno.
Ono što mnogi ne znaju
Ako je naslednik tokom života već primio značajne poklone od roditelja, njihova vrednost se uračunava u njegov nužni deo.
Zato je svaka situacija individualna i zahteva preciznu pravnu procenu.
U praksi, najveće greške nastaju kada se ljudi prerano pomire sa tim da nemaju nikakva prava ili kada pokrenu spor bez jasnog uvida u stvarno stanje.
Savet koji može da spreči porodične lomove
Iako nije lako razgovarati o nasledstvu, otvoren razgovor dok su roditelji živi često može sprečiti kasnije sporove.
Ako sumnjate da biste mogli biti zaobiđeni testamentom:
- sačuvajte dokumentaciju o eventualnim darovima
- pratite datum proglašenja testamenta
- reagujte u zakonskom roku
- konsultujte advokata pre pokretanja postupka
Nasledno pravo nije samo pitanje imovine. To je često pitanje pravičnosti, odnosa i porodičnog dostojanstva.
Roditelj može mnogo toga da pokloni ili prepiše. Ali jedno pravo zakon ipak štiti - pravo deteta na nužni deo.
I ono ne nestaje samo zato što o njemu niste obavešteni na vreme.
(Ona.rs)