Da li se posti na Malu Gospojinu? Ovo mora da se nađe na prazničnoj trpezi

M. P.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Mala Gospojina / Foto: SPC

U srpskom narodu 21. septembar zauzima posebno mesto. Toga dana proslavlja se Mala Gospojina, praznik posvećen rođenju Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje. Za vernike je to veliki praznik koji nosi simboliku nade, radosti i novog početka.

Mala Gospojina prati se brojnim običajima i verovanjima, a jedno od pitanja koje se svake godine ponavlja jeste da li je na ovaj dan obavezan post i kakva bi trebalo da bude praznična trpeza.

Odgovor zavisi od toga kog dana u nedelji praznik pada.

Da li se posti na Malu Gospojinu?

Mala Gospojina sama po sebi nije posni praznik. Ako praznik ne pada u sredu ili petak, prema crkvenim pravilima nema posebne obaveze posta samo zato što je Mala Gospojina.

Ove godine, 21. septembar pada u nedelju, pa praznična trpeza može biti mrsna. To je ujedno prilika da se porodica okupi za stolom i praznik obeleži u duhu zajedništva i radosti.

Naravno, oni koji poste iz ličnih ili verskih razloga mogu svoju trpezu prilagoditi sopstvenim pravilima posta.

Mala Gospojina označava kraj leta i dolazak jeseni

U narodnoj tradiciji Mala Gospojina ima i posebno mesto u godišnjem ciklusu. Ovaj praznik dolazi u periodu kada se leto polako završava, a jesen preuzima primat, pa se u narodu vezuje za promenu prirode i pripremu za hladnije dane.

Nekada se verovalo da od Male Gospojine priroda počinje da menja svoje ruho i priprema se za zimu. Zbog toga su se izbegavali teži poslovi u polju, a dan je bio namenjen praznovanju, molitvi i okupljanju porodice.

Posebno su ga svetkovale žene i devojke, dok su vernici odlazili u crkvu, palili sveće i molili se Presvetoj Bogorodici.

U narodnom verovanju sačuvano je i shvatanje da deca rođena na Malu Gospojinu imaju posebnu zaštitu Majke Božije.

Kakva treba da bude trpeza na Malu Gospojinu?

Kada praznik nije u posnom danu, trpeza može biti mrsna i svečana. U porodicama koje Malu Gospojinu obeležavaju kao krsnu slavu, pripremaju se različita jela, od mesa i sezonskog povrća do domaćih kolača.

Ipak, u narodnoj tradiciji nije najvažnije koliko je hrane na stolu, već da se praznik provede u miru, uz porodicu, molitvu i zahvalnost.

Postoji i verovanje da na Malu Gospojinu ne treba ništa iznositi iz kuće i davati drugima, kako sreća i blagostanje ne bi "izašli" iz doma. Reč je o narodnom verovanju, a ne o crkvenom pravilu.

Zbog toga se ovaj dan u mnogim domovima dočekuje uz pripremljenu trpezu i okupljanje najbližih.

Zašto je Mala Gospojina važna?

Rođenje Presvete Bogorodice u hrišćanskoj tradiciji ima posebno mesto jer predstavlja početak puta koji vodi ka rođenju Isusa Hrista. Zato Mala Gospojina nije samo praznik u narodnom kalendaru, već dan koji vernici doživljavaju kao važan deo istorije spasenja.

Bez obzira na to da li će porodica praznik obeležiti odlaskom u crkvu, molitvom ili svečanom trpezom, suština ostaje u zajedništvu i zahvalnosti.

Mala Gospojina tako svake godine podseća na spoj vere, porodice i tradicije koja se u srpskim domovima prenosi generacijama.

(Ona.rs)