Božja kazna stiže one što na sutrašnji praznik popiju i pojedu crveno ili uzmu nož u ruke: Težak je to greh

 
  • 0

Svake godine 11. septembra, Srpska pravoslavna crkva i verni narod obeležavaju jedan od najtužnijih, ali i najvažnijih praznika u kalendaru - Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. U našem narodu ovaj dan je poznat i pod nazivom Jovan Glavosek ili jesenji Sveti Jovan. Domaćini i domaćice dobro znaju da se na ovaj datum ponaša drugačije nego ostalim danima, jer stara narodna verovanja izuzetno poštuju stradanje velikog svetitelja.

Predanje koje se prenosi s kolena na koleno svedoči o velikoj nepravdi i bezakonju koje je potreslo tadašnji svet, a čije posledice i danas pamtimo kroz molitvu i strogi post.

Krvava igra je presudila pravedniku

Priča nas vodi u vreme vladavine cara Iroda Antipe, sina onog starog Iroda koji je naredio ubistvo betlejemske dece. Ovaj vladar napravio je strašan greh kada je oterao svoju zakonitu ženu, kćerku arapskog kneza Arete, pa sebi za saputnicu uzeo Irodijadu, suprugu rođenog brata Filipa. Sveti Jovan Krstitelj nije mogao da ćuti pred ovolikom sramotom, već je javno i bez straha izobličavao cara zbog njegovog bezakonja.

Uplašen od svetitelja, ali i od naroda koji je Jovana smatrao velikim prorokom, Irod ga je bacio u tamnicu. Međutim, grešna Irodijada čekala je svoju priliku da se osveti.

Za vreme velikog slavlja i pira u carskom dvoru u Sevastiji, Irodijadina kćerka Saloma izašla je pred goste i odigrala čuveni, zavodljivi ples „sedam velova“. Opčinjen i pijan od vina i lepote mlade plesačice, car joj se pred svima zakleo da će joj dati šta god poželi, pa i pola svog carstva. Nagovorena od svoje majke, devojka je na tanjiru zatražila nešto strašno - glavu Svetog Jovana Krstitelja. Car nije hteo da pogazi svoju reč pred zvanicama, pa je poslao dželata u tamnicu.

Kletva i kazna stižu zlikovce

Glavu svetitelja izneli su na tanjiru pred zvanice, a zla Irodijada je iglom izbola jezik koji ju je kritikovao i naredila da se glava zakopa na jedno nečisto mesto, daleko od tela, jer se plašila svetitelja i mrtvog. Učenici Svetog Jovana uspeli su da noću tajno uzmu telo svog učitelja i časno ga sahrane.

crkva u Šapcu, Hram Svetih apostola Petra i Pavla, Šabac Foto: Ona.rs

Božja kazna, kako govore spisi, ubrzo je stigla sve krivce za ovu mučeničku smrt. Arapski knez Areta krenuo je sa vojskom na Iroda da opere čast svoje oterane kćerke i potpuno ga potukao. Nakon toga, rimski car Kaligula prognao je Iroda i Irodijadu najpre u Galiju, a potom u Španiju, gde su živeli u potpunom siromaštvu i bedi dok ih zemlja nije progutala. Plesačica Saloma takođe je stradala strašnom smrću na zaleđenoj reci Sikorisu.

Sam praznik 11. septembra ustanovljen je jer su toga dana car Konstantin i carica Jelena osvećivali crkvu podignutu nad grobom svetitelja u Sevastiji.

Šta se na ovaj dan nikako ne radi u kući i polju

Zbog mučeničkog stradanja svetitelja, narod je za ovaj praznik vezao izuzetno stroga pravila. Na Jovan Glavosek drži se strog post, pa se jede samo hrana spremljena na vodi ili ulju, zavisno od dana u nedelji kada praznik padne.

Posebno se pazi na sledeća narodna verovanja:

  • Ne jede se i ne pije ništa što je crvene boje, jer ta boja podseća na prolivenu krv svetitelja. Izbegavaju se crveno vino, paradajz, jabuke ili crveno grožđe.
  • U ruke se nipošto ne uzima nož, niti bilo kakav oštar alat, u znak sećanja na usekovanje.
  • Ne jede se ništa iz tanjira ili sa tacne, kako se ne bi oživljavala slika odsečene glave donesene na poslužavniku.
  • Izbegava se bilo kakav teži rad, kako u polju, tako i oko kuće i domaćinstva.
  • Na ovaj dan nema nikakvog veselja, pesme ni igranke.

Srpski narod na ovaj dan odlazi u crkvu na liturgiju, provodeći vreme u molitvi i uzdržavanju. Zanimljivo je i to da u našoj tradiciji baš na ovaj praznik postoji lep običaj bratimljenja "po Bogu i Svetom Jovanu", jer se ovaj svetitelj izuzetno poštuje, a Jovanjdan je inače jedna od najčešćih krsnih slava u našim krajevima.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Crkva Svetog Marka najveća je posle Hrama Svetog Save: Građena je po uzoru na Gračanicu

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Porodica