Želite da budete zadovoljniji sobom? Ovih šest malih promena mogu da vam pomognu da vratite samopouzdanje

M. M.
Vreme čitanja: oko 6 min.

Foto:Shutterstock

Ponekad se nezadovoljstvo sobom ne pojavi zbog jednog velikog neuspeha, već se skuplja polako. Upoređujete se sa drugima, preispitujete svaku odluku, zamerate sebi zbog grešaka i imate utisak da svi oko vas nekako bolje izlaze na kraj sa životom. Čak i kada objektivno imate razloga da budete ponosni na sebe, teško vam je da taj osećaj zaista i doživite.

U takvim trenucima često pomislimo da nam je potrebna velika promena. Bolji posao, drugačiji izgled, više novca ili ostvarenje nekog važnog cilja deluju kao uslovi koje prvo moramo da ispunimo da bismo konačno bili zadovoljni sobom. Međutim, odnos prema sebi ne mora da čeka da se sve ostalo u životu promeni.

Nekoliko jednostavnih navika može da bude dobar početak za izgradnju zdravijeg odnosa prema sebi. Nije reč o tome da preko noći postanete potpuno sigurni u sebe, već da postepeno promenite način na koji razgovarate sa sobom, postavljate granice i procenjujete sopstvenu vrednost.

1. Prestanite da budete najstroži sudija samima sebi

Razmislite kako razgovarate sa sobom kada napravite grešku. Da li sebi odmah govorite da ništa ne umete, da ste sve pokvarili ili da ste morali bolje? Takve rečenice mogu da postanu automatska reakcija, čak i kada situacija uopšte nije toliko ozbiljna koliko vam se u tom trenutku čini.

Pokušajte da zamislite da je istu grešku napravila osoba koju volite. Verovatno biste joj pomogli da sagleda šta se dogodilo, umesto da je uveravate da nije dovoljno dobra. I sebi možete da pružite isto razumevanje.

To ne znači da treba da ignorišete sopstvene propuste. Mnogo je korisnije da iz njih nešto naučite nego da ih koristite kao dokaz da niste sposobni. Jedna greška govori o određenoj situaciji, a ne o vašoj ukupnoj vrednosti.

2. Ne merite svoj život tuđim rezultatima

Društvene mreže olakšavaju poređenje sa drugima. Svakodnevno gledamo tuđa putovanja, uspehe, izgled i srećne trenutke, pa lako možemo da steknemo utisak da svi drugi napreduju brže od nas.

Problem je u tome što uglavnom vidimo samo pažljivo odabrane delove tuđeg života. Ne znamo sa kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, koliko im je vremena trebalo da ostvare neki cilj niti šta su morali da žrtvuju na tom putu.

Umesto da stalno proveravate gde se nalazite u odnosu na druge, obratite pažnju na sopstveni napredak. Možda vam je nešto što vam je danas sasvim jednostavno pre nekoliko meseci predstavljalo veliki izazov. I to je razlog da sebi priznate da ste napravili pomak.

3. Naučite da kažete "ne" bez osećanja krivice

Ako stalno pristajete na ono što drugi traže od vas, samo da se neko ne bi naljutio ili razočarao, vremenom možete izgubiti osećaj za sopstvene potrebe. Obaveze se gomilaju, umor raste, a nezadovoljstvo se često pretvara u ljutnju prema sebi ili ljudima oko vas.

Postavljanje granica ne znači da vam nije stalo do drugih. To znači da razumete da vaše vreme, energija i mogućnosti imaju svoje granice. Ne morate da prihvatite svaki poziv, preuzmete svaki zadatak ili budete dostupni kad god nekome nešto zatreba.

Ponekad je dovoljno da kažete da vam nešto trenutno ne odgovara ili da nemate vremena. Ne morate svaki put da nudite dugačko objašnjenje kako biste opravdali svoju odluku. Što jasnije prepoznajete sopstvene potrebe, lakše ćete graditi odnose u kojima se i vi osećate poštovano.

4. Pronađite vreme za ono što vas raduje

Kada se dani pretvore u niz obaveza, lako je da sve što nije hitno ostavimo za kasnije. Čitanje, šetnja, slušanje muzike ili razgovor sa bliskom osobom često se nađu na dnu liste, kao da su manje važni od svega što moramo da završimo.

Međutim, zadovoljstvo ne dolazi samo iz velikih događaja i ostvarenih ciljeva. Važan deo svakodnevice čine i mali trenuci u kojima radimo nešto zato što nam prija, a ne zato što od nas neko nešto očekuje.

Ne morate da čekate vikend ili godišnji odmor. Ponekad je dovoljno da tokom dana odvojite dvadesetak minuta za šetnju, omiljenu knjigu ili kafu bez žurbe. Takvi trenuci neće rešiti svaki problem, ali mogu da vam pomognu da svakodnevica ne postane samo niz zadataka koje treba obaviti.

5. Brinite o sebi zbog svog zdravlja, a ne zbog tuđih standarda

Briga o sebi često se pogrešno svodi na izgled. Počinjemo da vežbamo jer želimo da izgledamo kao neko drugi, menjamo navike zato što mislimo da bi trebalo da budemo drugačiji i zanemarujemo ono što nam zaista prija.

Zdraviji pristup podrazumeva da vodimo računa o telu zato što nam je potrebno da se osećamo dobro, imamo energiju i lakše obavljamo svakodnevne aktivnosti. Dovoljno sna, redovno kretanje, raznovrsna ishrana i vreme za odmor mogu da budu jednostavni načini da pokažemo sebi da smo važni.

Ne morate da promenite sve navike odjednom. Mnogo je održivije da počnete od jedne male promene koju možete da zadržite i kada vam dani postanu naporni.

Važno je i da ne pretvarate brigu o sebi u još jedan razlog za samokritiku. Ako neki dan preskočite trening ili ne uspete da ispratite plan, to ne znači da ste podbacili. Cilj je da pronađete način života koji vam odgovara, a ne da stalno pokušavate da dostignete tuđe standarde.

6. Prihvatite da ne morate uvek da budete najbolja verzija sebe

Postoje dani kada ste puni energije, lako završavate obaveze i imate osećaj da sve držite pod kontrolom. A postoje i oni kada ste umorni, nesigurni, bezvoljni ili jednostavno nemate snage da uradite sve što ste planirali.

Ako od sebe stalno očekujete maksimalnu produktivnost i dobro raspoloženje, svaki lošiji dan može da izgleda kao neuspeh. Takva očekivanja ostavljaju malo prostora za odmor, promene raspoloženja i sasvim normalne ljudske greške.

Prihvatanje sebe ne znači da odustajete od napretka. Ono podrazumeva da možete da želite promenu, a da pritom ne ponižavate sebe zbog toga gde se trenutno nalazite. Vrednost osobe ne zavisi od toga koliko je tog dana uradila, koliko je bila uspešna ili da li je uspela da ispuni sva svoja očekivanja.

Dozvolite sebi da nekada usporite, promenite plan ili priznate da vam je potrebna pomoć. Samopouzdanje ne mora da znači da nikada ne sumnjate u sebe, već da umete da nastavite dalje i onda kada niste potpuno sigurni u svaki svoj korak.

Samopouzdanje se gradi kroz odnos koji imate sa sobom

Povratak samopouzdanja ne mora da počne velikom odlukom ili dramatičnom promenom života. Ponekad je dovoljno da primetite koliko ste strogi prema sebi, da prestanete da se poredite sa tuđim rezultatima ili da prvi put bez griže savesti odbijete nešto što vam ne odgovara.

Važno je da ne očekujete od sebe da sve ove promene usvojite odmah. Izgradnja zdravijeg odnosa prema sebi proces je koji zahteva vreme, a napredak se često vidi u malim svakodnevnim situacijama.

Ne morate prvo da postanete savršeni da biste bili zadovoljni sobom. Možete da radite na svojim ciljevima, menjate navike i učite iz grešaka, a da istovremeno prihvatite da ste vredni poštovanja i onda kada vam ne ide sve po planu.

(Ona.rs / B92)