Da bi iskupio svoje grehe, vojvoda Mojsilo zidao je manastire: U selu Makrešane nalazi se jedan od njih

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Ustupljene fotografije/Manastir rođenja Svetog Jovana Krstitelja Makrešane

Interesantna narodna legenda vezuje se za područje poznato pod nazivom Mojsinsjka gora. Prema njoj, još u doba kada je zemljom vladao car Dušan Silni, živeo je neki vojovda kome je ime bilo Mojsilo. Da bi grehe koje je načinio, uspeo da iskupi, bilo mu je naloženo da na tom području zida svetinje, crkve i manastire.

I tako, po legendi nasta Mojsinjska gora.

Zbog prisustva značajnog broja svetinja, to područje poznato je i pod nazivom „Mala Srpska Sveta Gora“.

Smatra se da su crlve i manastire na tom području osnivali monasi Sinajiti, koji su u taj deo zemlje stizali sa Sinajske gore. Zapravo su to bili monasi koji su sledili učenje starca Isaije. Istog onog čoveka koji je prilikom mirenja naše Crkve i Carigradske patrijaršije bio od pomoći srpskom knezu Lazaru.

Foto: Ustupljene fotografije/Manastir rođenja Svetog Jovana Krstitelja Makrešane

I nisu samo manastiri i crkve blago ovog dela Srbije, nego i mnoštvo izvora lekovite vode koji se na tom području nalaze.

Manastir posvećen Svetom Jovanu

Nedaleko od kruševačkog sela Makrešane, baš na padinama pomenute Mojsinjske gore, nalazi se manastir koji je posvećen prazniku Rođenja Svetog Jovana Krstitelja i Preteče Gospodnjeg.

Zanimljivo je pomenuti da je 20-ih godina prošloga veka prvobitna svetinja, koja je postojala na tom mestu, posve slučajno otkrivena. Smatra se da je temelje tog ranijeg manastira, ali i krst, otkrio jedan od boraca koji je učestvovao na Solunskom frontu.

Oko pet decenija docnije, zahvaljujući meštanima, obnovljena je svetinja na tom mestu. Zbilo se to 1970. godine, kada je osim omanje crkve, podignuta i pomoćna zgrada.

Prvi monah manastira Rođenja Svetog Jovana Krstitelja bio je otac Simeon, koji je na njegovom čelu bio u periodu od 2000. do 2009. godine, da bi na njegovo mesto došao otac Jakov, koji je i danas nastojatelj ovog manastira.

Današnji izgled manastira

Budući da je u pitanju relativno „mlad“ manastir, to se on i dan danas zida i obnavlja, a zahvaljujući donacijama.

Nakon što je došlo do urušavanja prvobitne svetinje, izgrađen je novi hram, koji se po površini odlično uklopio u celokupno okruženje. Taj hram je izgrađen na temeljima ranije crkve. Na manastirskom imanju sada je dostupna i voda iz bunara, a čitav manastirski kompleks bogatiji i za konak. U unutrašnjosti glavne crkve manastira Rođenja Svetog Jovana Preteče i Krstitelja nalazi se i zidni paraklis, koji je novijeg datuma i posvećen je prvom episkopu jerusalimskom, svetom apostolu Jakovu.

(Ona.rs/ „Manastir Sveti Jovan Krstitelj Makrešane")