Tešnjar, Gradac, vampiri i Markova stolica: Grad koji ima najčistiju reku, manastire, planine i - gradsku dušu
Više od čak šest vekova u kontinuitetu postoji naselje na obalama reke Kolubare, u zapadnom delu naše zemlje. Nešto manje od stotinu kilometara deli Valjevo od Beograda.
Budući da je prvo pominjanje naselja na tom području u spisima zabeleženo još krajem 14. veka, Valjevo se sa pravom svrstava među najstarija naselja u našoj zemlji.
Mnogi ljudi rođenim u tom kraju ostavili su značajan trag u istoriji Srbije. Jedan od najznačajnijih događaja u istorijskom smislu koji se za Valjevo vezuje odigrao se pred početak Prvog srpskog ustanka i ostao je upamćen kao Seča knezova. Nakon stradanja tada narodnih vođa, među kojima su najznačajniji bili Ilija Birčanin i Aleksa Nenadović, narod je pokrenuo i takozvanu Bunu na dahije, što je dovelo i do Prvog srpskog ustanka protiv turske vlasti.
U spomen na taj značajan događaj, danas se u Muselimovom konaku, koji je ujedno i zdanje, koje datira iz 18. veka i najstarije je do danas očuvano, nalazi i stalna izložbena postavka koja je tom događaju posvećena. Interesantno je pomenuti da su upravo u podrumu Muselimovog konaka i bili zatvoreni Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin pre nego što su pogubljeni te 1804. godine, navedeno je na sajtu „Narodnog muzeja Valjevo“.
Nedaleko od grada se, osim jedne od najčistijih reka, nalazi i selo koje je proslavila čuvena srpska pesnikinja Desanka Maksimović, inače rođena Valjevka, te manastiri Lelić i Ćelije, Divčibare, planine Maljen i Povlen i mnogo toga još.
Staro jezgro grada
Svako ko želi da oseti duh nekadašnjeg Valjeva, ali i da se izbliza upozna sa orijentalnim stilom arhitekture, ne može da ne poseti Tešnjar, koji je i svojevrsno obeležje grada na reci Kolubari.
Posebna je draž prošetati kaldrmisanim Tešnjarem i posetiti neki od ugostiteljskih objekata, koji se u tom delu Valjeva nalaze.
Zbog autentične i dobro očuvane arhitekture iz tog perioda, scene mnogih poznatih filmova, poput „Ivkove slave“ i „Zone Zamfirove“ snimane su upravo u valjevskom Tešnjaru.
Okolina Valjeva
Pored toga što se smatra jednom od najčistijih reka u našoj zemlji, Gradac je i reka o kojoj će vam mnogi Valjevci sa ponosom govoriti. Čućete i da je voda u njoj izuzetno hladna, ali i da pojedini stanovnici Valjevi to ne vide kao problem, već se u njoj tokom leta rashlađuju.
Kao jedna od atrakcija ove reke pominje se i vodenica, koja iako je i danas u funkciji, privlači pažnju pričom o vampiru, koji je, ako je verovati narodnoj legendi, nekada baš u njoj i obitavao.
Planine Povlen i Maljen, ali i Divčibare su još neke od zanimljivih lokacija u okolini Valjeva. Doduše, ništa manje značajne neki manastiri Lelić i Ćelije, koje se u okolini tog grada takođe nalaze.
Uživanje u pogledu na Valjevo i okolinu je gotovo zagarantovano sa brda Vidrak, na kome se nalazi i jedan od najpoznatijih vidikovaca u okolini Valjeva. Da sve bude još zanimljivije, o njemu postoji i legenda u kojoj se zavaran na Vidraku, nazvana Paviljon pominje kao mesto na kome je umorni Marko Kraljević seo da dane dušom. Zato se ta zaravan u narodu naziva i Markova stolica i do nje vodi lepo uređena pešačka staza, koja je udaljena oko pola sata hoda od centra grada.
(Ona.rs / „Grad Valjevo“ / „Gost“ )