Srpski knjaz je baš ispred ove svetinje podigao ustaničke barjake i pozvao narod u borbu protiv osvajača
Pored toga što se smatra jednom od najstarijih crkava tog tipa, brvnara u selu Takovo je još po nečemu značajna.
Starija građevina, na čijim temeljima je podignuta današnja brvnara posvećena Svetom Đorđu, datira iz prvih decenija 18. veka. Pred sam kraj tog veka, nikla je i brvnara u Takovu kakvom je danas vidimo.
Iako je u pitanju svetinja, značajna zbog činjenice da je baš ispred nje obnarodovan početak Drugog srpskog ustanka, pred njom se odigrao još jedan, u istorijskom zmislu bitan događaj.
Nedugo nakon propsati Prvog srpskog ustanka, kada je vožd Karađorđe Petrović poveo narod u borbu, kao potonji vladar istakao se Miloš Obrenović. Upravo on je pred ovom svetinjom na formalan način i priznao vrhovnu, osmansku vlast. Tada se Ali Agi Serčesmi i predao baš ispred crkve brvnare u Takovu.
Objava ustanka
Na praznik Cveti, sada već daleke 1815. godine, Miloš Obrenović je otišao na bogosluženje u crkvu brvnaru, posvećenu Svetom Đorđu u gornjemilanovačkom selu Takovo. Posle završetka službe, izašao je ispred crkve, podigao ustaničke barjake i obnarodovao početak Drugog srpskog ustanka.
Mada je zbog toga, pored ostalog ova svetinja značajna, važno je napomenuti i da su se budući srpski borci baš u ovoj crkvi brvnari i pričestili. Odmah zatim su se jedan drugome zakleli na vernost.
Posle toga su krenuli put Ljeskovice, omanje reke u blizini, okružene hrastovima, gde su im se pridružio i hrabri srpski narod toga kraja, koji je bio spreman da krene u borbu protiv osvajača.
Nevelika, a izuzetno značajna
Po površini koju zauzima, crkva brvnara u selu Takovo može se svrstati u manje svetinje. Međutim, njen značaj u istorijskom smislu je nemerljiv.
Budući da je izgrađena u periodu kada su osmanske snage vladale tim područjem, to je verni narod tog kraja Srbije vodio računa o tome da ne privlači pažnju osvajača. Zato su ovu svetinju izgradili na najjednostavniji mogući način.
Za njenu gradnju korišćena su brvna, koja su tesana rukom vrednih Srba i sadrži samo jednu prostoriju, odnosno takozvani brod. Danas je nemi sedok ne samo minulih događaja, nego i dovitljivosti srpskih graditelja toga doba, budući da nalikuje kući, a ne tako značajnoj crkvi.
Knez Milošev brat, Jevrem Obrenović je ovoj svetinji poklonio delove i danas očuvanog ikonostasa. Zna se i da je 1808. godine Jeremija Mihajlović bio taj koji je izradio Carske dveri za ovu svetinju.
(Ona.rs / „Muzejgm.org“ / „ Takovo.net“ )