Ovo čudo prirode u Italiji otkriva se tek posle 654 stepenika - i prizor koji vas čeka dole ostavlja bez reči

B. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Shutterstock/Prashant_Agrawal

Ovo je jedno od najimpresivnijih mesta na Mediteranu - podzemni svet sa jezerima, plažama i pećinskim dvoranama koje izgledaju nestvarno.

U pitanju je Neptunova pećina, jedna od najvećih morskih pećina u Italiji, jedan od najfascinantnijih prirodnih dragulja Mediterana. Njeno formiranje datira od pre otprilike dva miliona godina: unutra se nalaze odaje sa zadivljujućim kraškim formacijama, plaža od belog peska i ogromno podzemno jezero. Coves de Neptu (na katalonskom), koje je u 18. veku otkrio jedan ribar i koje su ubrzo postale turistička atrakcija, protežu se oko četiri kilometra na nivou mora. Nalazi se 24 kilometra od Algera, i predstavlja krunu zaštićenog morskog područja Kapo Kacija - Isola Pijana, u okviru nacionalnog parka Porto Konte.

Do njenog ulaza može se doći spuštanjem niz "Escala del Cabirol", što na katalonskom znači "jelenje stepenice": 654 stepenika koji se vijugavo penju duž zapadnog grebena poluostrva Kapo Kacija do samog ulaza. Ili, jednostavnije, može se doći morem, brodovima koji svakodnevno polaze iz marine katalonskog grada ili iz pristaništa Kala Dragunara u Porto Konteu, uz uživanje u spektaklu strmih stena koje se obrušavaju u more. Usput ćete biti oduševljeni bezbrojnim prelepim pogledima na Rivijeru del Koraljo.

Turistička ruta unutar pećina proteže se na oko jedan kilometar. Ulaz je prolaz prekriven naslagama kalcifikata, bogat stalaktitima i stalagmitima. Niz stubova visokih oko devet metara vodiće vas do kristalno čiste slane vode jezera La Marmora, koje je dugačko oko sto metara u najširem delu i duboko devet metara. Odavde ćete početi da uočavate prelepu peščanu plažu, koja je nekada bila u potpunosti prekrivena šljunkom.

U centru se nalazi "sveta vodica" (stoup), monumentalni stalagmit sa udubljenjima na vrhu koji su služili kao pojilište za ptice koje se gnezde u blizini. Među velikim naslagama kalcita i ukrasnim formacijama ističe se karakterističan stalagmit poznat kao "božićno drvo", koji se nalazi na dnu jezera.

Kratka staza sa blagim nagibom vodi do "Sobe ruševina", a zatim do veličanstvene "Sobe Kraljevske palate", koja otkriva najimpresivniji prizor: stub visok 18 metara uzdiže se do svoda i formira dva spektakularna luka koja kao da podupiru plafon.

Sledi "Soba Smita" (ili Orgulja), posvećena engleskom kapetanu, jednom od prvih istraživača pećine u 19. veku. U centru se nalazi "velike orgulje", najveći stub u celoj pećini, čije formacije podsećaju na cevi orgulja.

Posle toga dolazi "Soba čipke", ukrašena sitnim stubićima. Obilazak se završava posetom "Muzičkoj galeriji", balkonu sa pogledom na "palatu", jezero i plažu.

Pored toga što godišnje primi u proseku 150.000 posetilaca, pećine su i destinacija za brojne speleologe. Pristup najdubljim i najskrivenijim delovima rezervisan je isključivo za iskusne speleologe: jezero Gljiva (Mushroom Lake) i, kroz "metro tunel", ogromna dvorana koju zauzima polumesecasto jezero, dugačko 70 metara i duboko preko 50 metara.

Pećine su korišćene i kao filmska lokacija: 1978. godine u njima je sniman film "Ostrvo ribljih ljudi", sa scenama koje podsećaju na priče Žila Verna.

Litice Kapo Kacije (Capo Caccia), koje su omiljena destinacija ljubitelja penjanja i ronjenja, kriju i druge fascinantne pećine. U blizini se nalazi Grotta dei Pizzi e Ricami (Pećina čipke i veza), dok je najpoznatija gigantska Grotta Verde (Zelena pećina), poznata i kao Grotta dell’Altare (Pećina oltara). Njene stenovite zidove mogu posetiti samo iskusni speleoronici. Malo jezero na dnu pećine zrači zelenkastom svetlošću. Njene nekada suve prostorije bile su mesto obožavanja i sahranjivanja od 6. milenijuma pre nove ere pa sve do srednjeg veka.

Pećina Nereo, najveća potopljena pećina u Evropi, izdvaja se u okviru ogromnog podvodnog kraškog sistema i predstavlja mesto za nezaboravna ronjenja.

Naspram Kapo Kacije nalazi se Foradada (Ostrvo sa rupom), koje je dobilo ime po tunelu koji ga probija s jedne na drugu stranu, kao i Grotta dei Palombi (Pećina golubova).

(Ona.rs/sardegnaturismo.it)