Na 2 sata od Beograda krije se prirodni fenomen gde je leti 10 stepeni: Jednom kad uđete, nećete hteti napolje
Pored upoznavanja jednog fascinantnog speleološkog objekta, prilikom posete Bogovinskoj pećini, moći ćete i da se rashladite tokom vrelih letnjih dana.
Između 10 i 12 stepeni Celzijusove skale je kontantna temperatura u njenoj unutrašnjosti, pa svakako treba poneti odgovarajuću odeću, bez obzira kada je posećujete.
Budući da je u pitanju zaštićeno prirodno dobro svrstano u treću kategoriju zaštite, to je Bogovinska pećina okarakterisana kao Spomen prirode. Neretko se ističe ne samo kao jedna od najdužih, nego i najlepših u istočnom delu naše zemlje.
Prirodni biser Boljevca
Tek nešto više od deset kilometara deli selo Bogovina, u kome se nekada nalazio istoimeni rudnik mrkog uglja i Boljevac. Upravo u tom selu se i nalazi ova pećina, koja je oko 40 kilometara udaljena od Sokobanje.
Budući da je fascinantnih šest hiljada metara dužina hodnika ove pećine, jasno je i zbog čega je svrstana među najduže pećine u Srbiji.
U njenoj unutrašnjosti se nalazi i rečni tok, koji je aktivan sa vremena na vreme. Iznad tog rečnog korita se nalazi i 540 metara duga staza, koja je uređena i namenjena turističkim posetama.
Sve četiri dvorane Bogovinske pećine izuzetno su bogate pećinskim ukrsima.
Dvorane Bogovinske pećine
Ukuno je četiri dvorane koje mogu posetiti turisti i znatiželjnici. I na svoj način, svaka od njih je interesantna, kao i ukrasi koji se u njoj kriju.
Dva su razloga zbog kojih jedna od dvorana ove pećine nosi takav naziv. Zbog blizine rudnika, u kome je iskopavan mrki ugalj, ali i tri pećinska ukrasa nalik rudarima, ova dvorana Bogovinske pećine nosi naziv Rudarska.
Ništa manje zanimljiva nije ni Dvorana kiklopa. Iako postoje i drugi zanimljivi ukrasi u njoj, poput onoga koji nosi naziv Vlaška mlada, u centralnom delu su ukrasi, koji podsećaju baš na kiklope. U toj dvorani je i jedan, ne naročito veliki pećinski ukras koji podseća nekoga na Presvetu Bogorodicu, a nekoga na majku sa detetom u naručju.
Zbog izuzetne akustike, jedna od dvorana ove pećine nosi naziv Koncertna, a tu je i Hajdučka dvorana. Oko deset metara visok stalagmit je zaslužan za njen naziv, jer se vezuje uz hajduh Veljka Petrovića, koji se u jednom trenutku, tokom Prvog srpskog ustanka baš u ovoj pećini skrio. I tik uz njega, kao i u životu i u borbama, nalazi se Čučuk Stanak, kako je nazvana jedan omanji pećinski ukras ove dvorane.
Sem četiri dvorane koje su dostupne za turističke posete, u Bogovinskoj pećini postoji i neuređeni deo, koji je eventualno moguće posetiti isključivo uz pratnju iskusnih speleologa, koja je obavezna.
( Ona.rs / „TO Boljevac“ )