Ovo je grad van Srbije sa najviše srpskih prezimena: Naš narod ga vekovima obožava, a razlog će vas iznenaditi

K. M.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Ustupljene fotografije/Vasilios Proveleggios

Na obali Jadranskog mora, između Italije, Slovenije i nekadašnjih puteva Austrougarske monarhije, nalazi se grad koji mnogi Srbi osećaju gotovo kao svoj. Iako danas pripada Italiji, Trst je decenijama bio jedno od najvažnijih mesta srpske trgovine, kulture i života van granica Srbije.

Za mnoge naše ljude Trst nije samo turistička destinacija, grad lepih trgova i mora. On je mesto gde se na ulicama i danas mogu pronaći tragovi srpskog prisustva - od starih porodičnih prezimena, preko veličanstvene srpske pravoslavne crkve, pa sve do priča o trgovcima koji su ovde stvarali čitave poslovne imperije.

Grad u kojem su se vekovima čula srpska prezimena

Foto:Shutterstock.com

Kada se govori o gradovima van Srbije u kojima je srpski trag duboko ukorenjen, Trst zauzima posebno mesto. Tokom 18. i 19. veka, kada je grad bio jedna od najvažnijih luka Habzburške monarhije, u njega su počeli da dolaze brojni trgovci iz srpskih krajeva.

Mnogi Srbi iz Vojvodine, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i drugih krajeva selili su se u Trst zbog mogućnosti koje je pružala velika luka. Bavili su se trgovinom žitom, tekstilom, vinom, kafom, kolonijalnom robom i pomorstvom. Vremenom su neke srpske porodice postale među najuglednijim trgovačkim kućama u gradu.

Zato se i danas u Trstu mogu pronaći prezimena koja mnogim Srbima zvuče poznato. Neka od njih ostala su upisana u istoriju grada kroz poslovne zgrade, spomenike i stare trgovačke zapise.

Srpska crkva kao simbol zajednice

Foto:Shutterstock.com

Jedan od najlepših dokaza veze između Trsta i srpskog naroda jeste Crkva Svetog Spiridona, veličanstveni hram Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi u samom centru grada.

Sa svojim velikim plavim kupolama i raskošnim mozaicima, ova crkva više od dva veka čuva uspomenu na srpsku zajednicu koja je živela u Trstu. Podignuta je zahvaljujući bogatim srpskim i grčkim trgovcima, a danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola pravoslavlja u ovom delu Evrope.

Mnogi turisti ostanu iznenađeni kada usred italijanskog grada pronađu hram koji ih podseti na Beograd, Novi Sad ili druge srpske gradove.

Zašto Srbi toliko vole Trst?

Foto: Shutterstock

Postoji nekoliko razloga zbog kojih Trst i danas ima posebno mesto u srcima ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.

Za generacije Srba, Trst je bio sinonim za kupovinu i putovanja. Posebno tokom druge polovine 20. veka, kada su mnogi iz Jugoslavije odlazili upravo u Trst po garderobu, obuću, farmerke, italijansku kozmetiku i stvari koje tada nisu bile lako dostupne kod kuće.

Čuvena izreka „idemo u Trst po farmerke“ ostala je deo kolektivnog sećanja mnogih porodica. Za mnoge je to bilo prvo putovanje u inostranstvo, prvi susret sa velikim evropskim gradom i osećaj da su zakoračili u drugačiji svet.

Ali iza te nostalgije krije se mnogo dublja priča- ona o vekovima zajedničkog života, trgovine i kulturne povezanosti.

Grad koji spaja Balkan i Mediteran

Posebna čar Trsta je u tome što u njemu žive različiti svetovi. Italijanska arhitektura, srednjoevropska elegancija, slovenski uticaji i mediteranski duh spojili su se u gradu koji izgleda drugačije od većine italijanskih mesta.

Na glavnom trgu, Piazza Unità d’Italia, jednoj od najvećih trgovačkih površina okrenutih prema moru u Evropi, oseća se veličina nekadašnjeg carskog grada. U njegovim ulicama smenjuju se austrougarske palate, italijanski kafići i tragovi različitih naroda koji su ovde ostavili svoj pečat.

Mesto gde istorija još živi

Foto:Shutterstock.com

Iako danas broj Srba u Trstu nije isti kao nekada, nasleđe srpske zajednice ostalo je vidljivo. Porodične priče, crkva, arhiva i stari tragovi trgovaca svedoče o vremenu kada su Srbi bili važan deo života ovog lučkog grada.

Zbog toga mnogi kažu da Trst nije samo „italijanski grad preko granice“, već mesto koje pripada zajedničkoj istoriji Balkana i Mediterana.

Možda je upravo to razlog zbog kog se Srbi u njemu često osećaju posebno - jer dok šetaju njegovim ulicama, ne pronalaze samo prelepe trgove i more, već i deo sopstvene prošlosti.

(Ona.rs)