Jedno je od najstarijih jezera u ovom delu sveta: Njegova dubina fascinira, podjednako kao i njegov živi svet
Lako se može desiti da kada krenete put Ohridskog jezera i ugledate njegovu površinu, pomislite da ste zapravo na moru.
Sa površinom od gotovo 360 kvadratnih kilometara i maksimalnom dubinom od skoro 290 metara, ovo jezero moru i nalikuje.
I ne samo da se smatra jednim od najdubljih jezera na evropskom kontinentu, već je znano i kao jedno od najstarijih, dok je njegov živi svet tek posebna priča.
Uz brojne vrste koje imaju endemski karakter, Ohridsko jezero bogato je i reliktnim vrstama biljaka i životinja. Sve to, uz njegovu istoriju, te izuzetno bogato nasleđe u okolini, doprinelo je da počev od 1979. godine bude deo UNESCO-ve liste svetske baštine.
Kulturno-istorijsko nasleđe oko jezera
Iako je Ohridsko jezero jedna od češće biranih letnjih destinacija u ovom delu Evrope, najpre zbog mogućnosti za uživanje u kupanju i sunčanju, nikako ne treba prenebregnuti ni bogato kulturno-istorijsko nasleđe oko njega.
Kao kruna i dan danas Samuilova tvrđava nadvisuje jezero, dok njenih 18 kula svedoče koliko je taj grad u svoje vreme bio moćan. Pogled koji se sa zidina ovog utvrđenja pruža teško se rečima može opisati.
Jedan od najznačajnijih sakralnih objekata u okolini jezera, crkva Svetog Jovana Kanea datira iz 13. veka. Ujedno je i jedna od najčešće fotografisanih svetinja, jer je tako pozicionirana da se sa uzvišenja na kome se nalazi, može uživati u pogledu na jezero koji ostavlja bez daha.
Manastir Svetog Nauma, izgrađen 905. godine, još je jedan sakralni objekat u okolini Ohridskog jezera koji je vredan posete. Ništa manje nego Saborna crkva Svete Sofije, sa očuvanim freskama koje su izrađivane u periodu između 11. i 14. veka.
Grad svetlosti drevnog sveta
Koliko je Ohrid u antičko vreme bio značajan svedoči i podatak da je njegov drevni naziv bio Lihnidos, što se slobodno prevodi kao grad svetlosti, ističe „Macedonian tourism“, a što se objašnjava time što je bio izgrađen nedaleko od Via Egnatia, značajnog puta u doba postojanja Rimskog carstva.
Sve do perioda Samuilove vladavine, grad Ohrid i jezero koje se u blizini nalazi, igrali su značajnu ulogu i to naročito u pogledu širenja pismenosti i duhovnosti među slovenskim življem.
Stari deo grada i danas svedoči mnogim očuvanim građevinama i značaju koji je tokom minulih vekova Ohrid imao.
I koliko god da je u kulturno-istorijskom smislu ovo područje interesantno, podjednako je zanimljiv i živi svet Ohridskog jezera, što je sve i doprinelo da bude proglašeno mestom svetske baštine.
Više od čak dve stotine biljnih i životinjskih vrsta koje imaju endemski i reliktni karakter čine ovo područje izuzetno značajnim i za očuvanje biodiverziteta, dok prirodne lepote kojima Ohridsko jezero obiluje nijednog posetioca ne mogu ostaviti ravnodušnim.
( Ona.rs / „Macedonian tourism“ )