• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Lekari u Doboju su pregledali buduće prvake i primetili nešto što je svima zajedničko: "Nekako su hladni..."

M. P.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Sistematski pregledi budućih prvaka još uvek traju, a rezultati donose različite zaključke

  • 0
Pedijatar Foto: Shutterstock

Nakon pregleda par stotina budućih prvaka, lekarima i profesionalcima iz drugih oblasti u dobojskom Domu zdravlja nešto je zapalo za oko, zbog čega bi njihovi roditelji trebalo da obrate više pažnje.

- Kad dete dođe kod lekara, bez obzira na to koliko smo mi njima nepoznata lica, nepoznat je i pedijatar, nepoznat je i stomatolog, nekako su hladni. Preko puta nepoznate osobe ako sedneš, mi smo uvek i nasmejani i postavljamo neka pitanja koja su iz svakodnevice, npr. koliko imaju godina, znaju li u koju školu će ići, koga imaju kod kuće, deca nemaju taj osmeh koji očekuješ od petogodišnjaka ili šestogodišnjaka, da su vedri, pa na kraju krajeva i ako su primili vakcinu da su tužni i da kažu boli me. Nekako to izostaje.

Ne kažem da je kod sve dece tako, ali u većini slučajeva jeste, tako da se zapitamo šta će biti s tim generacijama u periodu puberteta i kasnijeg odrastanja, i roditeljstva, na kraju krajeva. Mislim da, i govor i emocije uglavnom idu iz porodice. Porodica nam je ključ i osnov svega, na tome treba raditi - kaže za "Nezavisne" Mira Cvijanović, logoped u Timu za decu i omladinu Centra za zaštitu mentalnog zdravlja.

Dejana Jovanović, pedijatar, dodala je da nije samo uzrast bitan za polazak u školu, već i potpuna telesna, emocionalna i psihička zrelost deteta, da bi pratilo tempo škole.

- Do sada smo pregledali 260 dece, očekujemo oko 300. Najčešća odstupanja koja smo primetili jesu poremećaji oštrine vida, zatim ravna stopala i poremećaj razvoja govora. To je takozvani ekranizam, odnosno tzv. digitalna dadilja, jer deca dosta vremena, nažalost, provode ispred ekrana. Ekrani su zaslužni za poremećaj oštrine vida i, naravno, poremećaj razvoja govora jer da bismo razvijali govor mi moramo da pričamo sa drugom osobom, odnosno da imamo dijalog. To su neki novi poremećaji koje ove nove generacije imaju i, nažalost, to ima tendenciju rasta - dodaje Dejana Jovanović.

Jedna majka budućeg prvaka, ispričala je da je njen sin  treći prvačić u porodici.

Otkriva da ima malo poteškoća sa određenim slovima, što planira da isprave do početka školske godine, ali je sve u svemu zdrav i spreman za prvi razred.

Sistematski pregledi još traju, a osim kod logopeda i pedijatra, roditelji sa mališanima odlaze i kod stomatologa.

- Iz godine u godinu možemo reći da su zubići sve bolji i bolji, verovatno zbog toga što je kod nas razvijena Služba za preventivnu i dečju stomatologiju, tako da je karijesa s godinama sve manje što je jako dobro. Sve je više zdravih šestica koje se na vreme zalivaju, tako da se sa preventivnim merama počinje iz početka i onda kada je to neophodno, tako da su zbog toga u stvari i bitni sistematski pregledi. Sa svakim pregledom uoče se i zdravi zubi i kariozni zubi, zdravi se zaštite od kvara, a ove kariozne možemo na vreme da popravimo - rekla je Anita Kalajdžić, dečji stomatolog za "Nezavisne".

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Pitali smo pedijatra koliko su opasne male boginje i ko je u riziku od velikog kašlja

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Fitnes i zdravlje