Slavni neuronaučnik objašnjava ZAŠTO VERUJE U BOGA: Svojim odgovorom izazvao je BURU na mrežama - neočekivano!

 
  • 1

Sumirano

  • Endru Huberman, neuronaučnik, javno izražava veru u Boga, što izaziva reakcije.
  • Huberman veruje da nauka i duhovnost mogu koegzistirati.
  • Odrastao u multikulturalnoj porodici, redovno se moli, nalazi mir u priznavanju ograničene ljudske kontrole.
  • Posvetio vreme čitanju Biblije radi dubljeg razumevanja.
  • Hubermanova priča inspiriše na duhovno buđenje i lični rast.

Kada pomislimo na naučnike, u glavi nam se automatski stvara slika strogih lica, laboratorija i nepokolebljivih činjenica. Često ih vidimo kao osobe koje se čvrsto drže dokaza i empirijskih podataka, bez prostora za "iracionalno" ili duhovno. Međutim, svet je svedok sve većeg broja glasova koji ruše te stereotipe, a jedan od najupečatljivijih dolazi od Endrua Hubermana, svetski poznatog neuronaučnika. On, čovek koji "zaviruje" u najsloženije tajne ljudskog mozga, javno je obznanio svoje duboko verovanje u Boga, što je izazvalo pravu buru reakcija i iznenadilo mnoge.

Hubermanova pojava u medijima, bilo da su to njegovi popularni podkasti ili gostovanja kod Džoa Rogana, učinila ga je prepoznatljivim licem koje povezujemo sa vrhunskom naukom. Zato je njegova ispovest o veri odjeknula posebno snažno.

Zar je zaista moguće da nauka i duhovnost idu ruku pod ruku? Huberman kaže - apsolutno.

Veličanstvenost mozga i Božja prisutnost

Huberman svoju priču započinje priznanjem neverovatne složenosti ljudskog mozga i njegove evolucije.

Ističe izuzetne sličnosti genetskih mehanizama kod različitih vrsta, što samo dodatno naglašava univerzalnost i "dizajn" prirode. Razmišljajući o nepojmljivim sposobnostima ljudskog mozga, on ga smatra biološkim čudom, upoređujući naše mogućnosti sa onima drugih vrsta i priznajući fascinantnu prirodu života.

Uprkos tome što je duboko ukorenjen u naučno razumevanje sveta, Huberman hrabro koristi svaku priliku da otvoreno izjavi svoje verovanje u Boga. Za njega, kompatibilnost naučnih principa sa konceptom višeg bića nije nikakva kontradikcija. Naprotiv, on se poziva na renomirane naučnike poput Ajnštajna i Karla Junga, koji su takođe delili slična uverenja. Ako su oni, najveći umovi, mogli da vide prirodu kao dokaz Božje prisutnosti, zašto ne bi i on?

Molitva kao mir i samorefleksija

Huberman je sa publikom podelio i lične uvide u svoje versko putovanje. Otkrio je da je odrastao u raznolikoj, multikulturalnoj porodici sa različitim verskim uverenjima. Ali uprkos tome, nešto ga je vuklo ka molitvi.

Tokom celog života, kaže, redovno se molio, naglašavajući duboko uverenje da čovek nije u potpunosti u kontroli svega oko sebe. U tome pronalazi mir, u priznavanju ograničene kontrole koju imamo nad životom.

Posebno je zanimljivo da je Huberman nedavno posvetio vreme čitanju Biblije od početka do kraja. Njegov cilj nije bio verska konverzija, već dublje razumevanje narativa i opšte priče o čovečanstvu. Otvoreno govori o svojoj rutini molitve, napominjući da mu je donela mir i služila kao sredstvo samorefleksije i ličnog rasta.

Vera, dakle, nije samo stvar dogme, već i unutrašnjeg mira i samopoznanja.

Vera kao "lični eksperiment" i poziv na duhovno buđenje

Voditelj popularnog Jutjub kanala "Daily Dose Of Wisdom", koji je objavio video o Hubermanovom duhovnom putovanju, povlači zanimljive paralele. On upoređuje Hubermanovo putovanje sa dinamikom uzroka i posledica koje su opisane u Svetom pismu.

Voditelj hrabri gledaoce da pristupe veri kao ličnom eksperimentu, sugerišući da "stavljanje Božje reči u praksu" može doneti pozitivne rezultate u njihovim životima.

Komentar se završava strastvenim pozivom na duhovnu obnovu u nadolazećoj godini, inspirisanom nadom i uzbuđenjem koje je Huberman izazvao otvaranjem o svojoj veri. Voditelj podstiče gledaoce da prihvate dubok uticaj vere u Boga, naglašavajući prolaznost života i podsećajući na značaj duhovnog buđenja i pokajanja.

Hubermanova priča je više od pukog saznanja o verskom opredeljenju jednog naučnika. Ona je podsetnik da se nauka i vera ne moraju isključivati, već mogu koegzistirati i čak se nadopunjavati u potrazi za istinom i smislom.

Za nas žene, koje se svakodnevno suočavamo sa bezbroj uloga i izazova, ovakve priče su izuzetno važne. One nas podsećaju na unutrašnju snagu, na važnost samorefleksije i na to da je miran um, obogaćen duhovnošću, temelj za kvalitetan život. U svetu punom stresa i neizvesnosti, pronalazak smisla i mira u sebi je nešto najvrednije što možemo da postignemo. I zato - hajde da se, poput Hubermana, ne plašimo da istražujemo i duhovne aspekte svog bića i budemo otvorene za sve što nam život pruža.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Objavljena prva fotografija crne rupe

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike On

Komentari

  • teorija zavere

    16. jul 2025. | 12:52

    Od neuređenog sistema ne može nastati uređen sistem bez spoljašnjeg uticaja. Čak je i jednoćelijski organizam toliko složen da nema šanse da je nastao sam od sebe. Da ne govorimo o složenosti višećelijskih bića i samog mozga - kao što pomenu ovaj naučnik. Dakle, ja verujem u teoriju kreacionizma, tj. da je svet kreiran, a ne nastao ni iz čega velikim praskom. Da li nas je kreirao Bog, drevni vanzemaljci ili neko treći ne mogu da tvrdim, ali mislim da je svet neko kreirao. Ja volim da kažem da mislim da smo mi nečiji domaći zadatak, neka vrsta teranijuma. Recimo biće koje nas je kreiralo je napravilo australopitekusa, ali mu je učitelj rekao da nije dobro, zatim je napravio neandertalca, pa kad ni to nije valjalo napravio je Homo sapiensa. Mikro-evolucija je nešto što možemo i samo da vidimo, dok je evolucija teška glupost izmišljena da negira kreatora. Problem je što je većina ljudi lenja da nauči nešto novo, tj. da istraži. Recimo, siguran sam da većina vas nema pojma šta kaže evolucija kako su nastali kitovi. Evolucija kaže da su kitovi nastali od kopnene životinje, tj. kopitara, koja je rešila da živi u moru. Zvuči glupo, zar ne?

    Podelite komentar