• 0

Evita Peron i biračko pravo žena: Četiri miliona Argentinki prvi put je glasalo zahvaljujući njoj

Sa Peronom  i Evom na vlasti, stvari su se radikalno promenile u zemlji. Peronizam je nastojao da proširi učešće na izborima, što je išlo ruku pod ruku sa uključivanjem žena kao fundamentalnog dela tog procesa

  • 0
Evita Peron Foto: Pictorial Press Ltd / Alamy / Alamy / Profimedia

U Argentini je pravo glasa bilo zakonski dozvoljeno Zakonom "Saenz Penja" iz 1912. godine, ali je ono važilo samo za muškarce. Tek 1951. godine, žene u Argentini starije od 18 godina konačno su dobile priliku da glasaju i odluče ko će postati predsednik Republike.

Promena zakona koja je usledila 23. septembra 1947. bila je rezultat dugogodišnje borbe, ali se u velikoj meri pripisuje pritisku koji je Eva Peron, supruga tadašnjeg predsednika generala Huana Dominga Perona, imala na prava žena, a čija se 70-godišnjica smrti obeležava 26. jula.

U govoru 23. septembra 1947. sa balkona Casa Rosada, ona se obratila publici rečima: "Evo ga, sestre moje, sažeto kratko pismo, duga istorija borbi, neuspeha i nada, razlog zbog kog postoje frustrirani bes i preteće senke, ali i radosna mogućnost trijumfalne zore; pobeda žena nad poricanjem, nerazumevanjem i interesima hijerarhije, odbačenim našim nacionalnim buđenjem".

Ova izmena zakona ne samo da je ženama dala pravo glasa, već i pravo da budu glasane i birane na funkciju.

Tokom prve polovine 20. veka, socijalističke i anarhističke žene bile su nosioci rodne ravnopravnosti, uglavnom prateći primere evropskih feminističkih organizacija. Mnoge ženske organizacije su nastale početkom 1900-ih, na primer, "Unija za ženski napredak i zaštitu dece".

Marginalizacija žena i gubljenje prava nakon vojnog udara

Godine 1902. počela su da se pojavljuju udruženja isključivo posvećena političkim pravima žena, kao što je "Socijalistički ženski centar", a kasnije, 1907. udruženje "Centar za pravo glasa".

U osnivanju nekih od ovih organizacija bile su uključene neke od najvažnijih istorijskih žena Argentine, kao što su Ališa Moro de Husto, Žulijeta Lanteri, Sesilija Grirson, Alfonsina Storni, između ostalih.

Žene su bile istaknute u argentinskoj istoriji još od bitaka za nezavisnost od Španije, ali argentinsko društvo je takođe bilo opterećeno kulturom koja je marginalizovala žene iz javnog i političkog života.

Godine 1911. Žulieta Lanteri registrovala se za glasanje nakon čuvenog suđenja, postavši prva žena u Latinskoj Americi koja je iskoristila svoje pravo glasa.

Takođe se kandidovala za nacionalnog predstavnika Nacionalne feminističke unije na izborima 1919. godine, dobivši mali, ali simbolično značajan procenat glasova. Provincija San Huan 1927. godine je dozvolila ženama da glasaju u okviru svoje nadležnosti, a dve žene su postale izabrane za državne službenice. Međutim, zakon je ukinut nakon vojnog udara 1930. godine.

Peronizam i uloga žena u politici

Sa Peronom i Evom na vlasti, stvari su se radikalno promenile u zemlji. Peronizam je nastojao da proširi učešće na izborima, što je išlo ruku pod ruku sa uključivanjem žena kao fundamentalnog dela tog procesa.

Godine 1944. stvorena je Direkcija za rad i pomoć ženama, i tim kanalom je napravljena zvanična peticija za ženski glas. Nakon 1945, ženska podrška peronizmu postala je istaknuta, a organizacije koje stoje iza te podrške počele su sa snažnim zalaganjem za politička prava žena.

Eva Peron, takođe poznata kao Evita, preuzela je vođstvo u onome što su Argentinke dugo tražile i to i ostvarila. To je bio prvi put da je vlada podržala žensko glasanje, ali je Evitina uloga bila odlučujuća.

U početku, Evitin uticaj na peronizam bio je minimalan. Kao potpredsednik, Huan Domingo Peron prvi je pokušao da usvoji zakon o pravom glasa za žene 1945. godine, ali nije uspeo da dobije dovoljnu podršku.

Nakon izbora 1946. Evita je započela dugu i napornu kampanju zalažući se za politička prava žena. Između ostalih akcija za pomoć ovom cilju, stvoreni su građanski centri kako bi se osigurala politička prava žena i podstakla podrška ovoj kampanji.

Prvo glasanje 1951. godine

Iako je predlog zakona predstavljen ubrzo nakon izbora, 1947. godine je usvojen, dajući konačno argentinskim ženama pravo da glasaju i za njih se glasa. Dve godine kasnije, 1949, Eva Peron je osnovala Peronističku žensku partiju, organizaciju povezanu sa Peronističkim pokretom. Samo žene su mogle da budu članovi.

Iako je bio jedan od tri osnovna stuba pokreta, zadržao je određeni stepen nezavisnosti. Ukoliko bi dobila dovoljno glasova, stranka bi zauzela pozicije u novoj Peronovoj vladi, ukoliko bude izabrana.

Godine 1951, sa 63,9 odsto glasova, 23 predstavnice preuzele su funkcije u donjem domu, a šest žena je izabrano za senatorke. Tog dana je skoro četiri miliona Argentinki glasalo po prvi put, i to u velikom broju za Perona. Eva Peron je tada glasala prvi i jedini put - preminula je sledeće godine.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Ona