• 0
 ≫ 

Na današnji dan rođena je najpoznatija špijunka: Misteriozni i glamurozni život Mata Hari

 ≫ 

Njena životna priča i dalje intrigira javnost

  • 0
Margaretha Geertruida Zelle, Mata Hari Foto: Profimedia/Pictorial Press Ltd / Alamy / Alamy

Da li ste se ikada zapitali ko je bila femme fatale sa početka dvadesetog veka? Ukoliko vas odgovor zanima, zavirite u životnu priču Mata Hari, najpoznatije špijunke i kurtizane u popularnoj kulturi koja je rođena na današnji dan 1876. godine.

Rođena kao Margareta Zel, Mata Hari je stigla u Pariz kada je imala 27 godina, 1903. godine. Napustila je rodnu Holandiju i supruga, mornaričkog oficira Rudolfa Mek Leoda, starijeg od nje 20 godina. Imali su dvoje dece, koja su, nažalost, preminula u ranoj mladosti. Tragajući za srećom, okušala se kao model slikara Oktavija Guiljoneta, ali to iskustvo nije bilo pozitivno.

Mata Hari je ubrzo počela da pleše u privatnim salonima pod imenom Lejdi Mej Leod, dok se nije proslavila pod pseudonimom Mata Hari, što na malajskom jeziku znači "sunce" ili "oko dana".

Bila je vešta u indijskim plesovima o kojima nije znala ništa, ali ih je, kako tvrde njeni savremenici, izmišljala. Bila je ljubavnica milionera i industrijalca Emila Gimea, a imala je i niz veza sa bogatašima i plemićima. Tokom Prvog svetskog rata putovala je po Engleskoj, Francuskoj, Holandiji i Španiji i bila je takođe kurtizana mnogih visokih oficira.

Agent H 21

Posle nekoliko godina, interesovanje za usluge koje je nudila opada, pa je Mata Hari zapala u velike finansijske probleme. U njenom očaju, svetlu tačku vide tajne službe koje su svesne da im upravo ona može pomoći da dođu do veoma bitnih ljudi.

Tako je Mata Hari prvo počela da radi kao špijun za Nemce, a potom i za Francuze i na taj način postala agent H 21.

Margaretha Geertruida Zelle, Mata Hari Foto: Profimedia/STR / AFP

Po povratku u Pariz upoznala je kapetana Georgesa Ladouksa iz francuske vojne kontraobaveštajne službe, koji joj od početka nije previše verovao. Zahvaljujući tome što se družila s ministrima, Mata Hari verovala je da je svemoguća. Ladouks joj je dao nekoliko zadataka, ali i naredio da bude pod prismotrom.

Postala je veoma sumnjiva kada se u toku leta 1916. godine pojavila u kancelariji vojne kontraobaveštajne službe, na bulevaru Sen-Žermenu, kako bi dobila propusnicu za Vitel, gde je Francuska upravo gradila vojnu vazdušnu luku. Dobila ju je, ali sudbina joj je bila zapečaćena.

Ona je godinu dana kasnije, odnosno 13. januara 1917. godine uhapšena pod optužbom da je radila kao nemački špijun.

Ratno veće osudilo ju je 24. jula na smrt. Život joj je oduzeo streljački vod u predgrađu Pariza, 15. oktobra 1917. Imala je 41 godinu.

Žrtveno jagnje?

Pre nekoliko godina, britanska obaveštajna služba MI5 deklasifikovala je svoje dokumente o Mati Hari. Britanci, koji su je presreli na jednom putovanju 1915. u Veliku Britaniju i temeljno je ispitali, tvrde da Nemcima nije davala naročito važne informacije. Upravo suprotno, kaže se u izveštaju, ona je nemačku ponudu smatrala tek lakom "dodatnom zaradom".

Vesli Vark, stručnjak za sigurnost i terorizam na Univerzitetu u Otavi, ide i korak dalje i tvrdi da Mata Hari nikad o politici nije mnogo znala. Istoričare su, takođe, fascinirali dokumenti koji su javno postali dostupni 2017. godine, a o kojima se vrlo malo zna.

Margaretha Geertruida Zelle, Mata Hari Foto: Profimedia/akg-images / fine-art-images / akg-images

Mnogi veruju da je Mata Hari samo bila "žrtveno jagnje" za gomilu poginulih Francuza na bojištima i da je ubijena kako bi se prikrili drugi promašaji francuske tajne službe.

Istoričar Leon Širman, koji je umro 2003. godine, pre smrti tvrdio je da su francuske vlasti režirale suđenje Mati Hari i da se njenim iskazom manipulisalo prema potrebi. U svojim knjigama Širman je dokazivao da je suđenje bilo čista propaganda.

Na temelju Širmanovih argumenata, pariski advokat Tibault de Montbrial zatražio je reviziju suđenja. Zahtev je odbijen.

Zahvaljujući njenoj slavi, njen pseudonim postao je simbol špijunke-kurtizane.

Inspiracija za knjige, filmove, serije, predstave...

Prva biografija o njoj bila je napisana 1917, samo nekoliko nedelja posle njenog pogubljenja. Od tada, ona je inspirisala stvaranje više od 250 biografija, romana, TV serija i filmova, od kojih je napoznatiji film iz 1931. godine u kom lik Mata Hari igra Greta Garbo.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Najnovije iz rubrike Ona