• 2

Trnovit put Ksenije Atanasijević, prve žene doktora nauka u Srbiji

Posebno se bavila filozofijom morala i položajem žena

  • 2
Ksenija Atanasijević Foto: Arhivska fotografija

Ksenija Atanasijević, filozof i jedna od najobrazovanijih žena svog doba u Srbiji, bila je prva žena doktor nauka u Kraljevini Jugoslaviji, prva predavačica na Beogradskom univerzitetu i žena koja je na svojoj koži iskusila borbu za bolja prava žena u srpskom patrijahalnom društvu tog vremena.

Prokrčila je put svim budućim ženama univerzitetskim profesorima u našoj zemlji, sa najvišim ocenama je diplomirala 1920. godine na Beogradskom univerzitetu, na grupi za čistu filozofiju sa primenjenim filozofskim disciplinama i klasičnim jezicima, a potom završila jednogodišnje postdiplomske studije u Parizu, nakon čega je odbranila sa najvišom ocenom doktorsku tezu u 28. godini života i time postala prva žena u Srbiji koja je stekla titulu doktora nauka (i prva žena docent i prva žena vanredni profesor u Srbiji). Pored svega toga, ova vanserijska žena nikada nije bila prihvaćena egal sa svojim muškim kolegama.

Atanasijevićeva je rođena 5. februara 1894. godine u uglednoj beogradskoj porodici, ali je rano ostala bez roditelja, pa ju je odgajila maćeha. Sa književnikom i prevodiocem Ilijom Petrovićem 1919. pokrenula je časopis "Dan", koji se bavio pretežno književnošću, gde je objavila nekoliko tekstova, rame uz rame sa recimo Andrićem i Crnjanskim i mnogim drugim za to vreme avangardnim piscima, prenosi "BBC.com" deo iz knjige „Dvadeset žena koje su obeležile 20. vek u Srbiji" autorki Ljubinke Škodrić, Ivane Pantelić i Jelene Milinković.

Ksenija Atanasijević Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Pionirka u akademskom paklu

Dok je studirala filozofiju i klasične jezike na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bila je jedna od 12 studentkinja, a njena odbrana doktorske teze 1922. godine "Brunovo učenje o najmanjem" privukla je toliku pažnju da je i sama napisala da je "velika univerzitetska sala bila je dupke puna studenata i beogradskog sveta" da su ona i njenih pet ispitivača jedva disali. Kako prenosi "Vreme", u komisiji su bili sami velikani srpske nauke - njen mentor Branislav Petronijević i filozofi Dragiša Đurić, Nikola Popović, Veselin Čajkanović, kao i matematičar Milutin Milanković.

Kako navode biografi, neki od članova komisije, neuvereni da bi, uprkos njenom izvrsnom poznavanju klasične filologije, mogla da rešava i teške probleme više matematike, dali su joj neobičan zadatak iz diskretne geometrije. Kada ga je rešila sa lakoćom i elegancijom, jedan od velikih matematičara zabezeknuto se okrenuo drugome i upitao: "Verujete li vi, dragi kolega, da je sve u redu sa hormonima ove mlade dame?".

Kada je i postala profesor Filozofskog fakulteta na prvoj sednici na kojoj je prisustvovala, rektor Tihomir Đorđević joj je rekao: "Čestitam gospođice, ušli ste u pakao!". No, ovakav početak je nikada nije sprečio da posvećeno bavi pedagoškim radom. Svojim predavanjima iz filozofije izazivala je divljenje i poštovanje studenata, ali je baš time zasmetala kolegama koji su započeli tračeve zbog kojih je na kraju, zahvaljujući spletkama i podmetanjima, udaljena sa Univerziteta.

Ksenija Atanasijević Foto: Nadežda Petrović, spomen zbirka Pavla Beljanskog

Iako je ostala bez posla i prihoda, nije odustala od svog rada, od društvenog aktivizma, pisanja i bavljenja filozofijom. Neko vreme je radila u Ministarstvu prosvete, a potom na Univerzitetskoj i Narodnoj biblioteci Srbije. Kako je bila potisnuta iz javnog života, tako su joj i knjige bile zabranjene, sklonjene iz knjižara i biblioteka. Ipak, ova pionirka borbe za prava žena nastavila je da se bavi pisanjem i prevođenjem velikih filozofskih dela - prevela je Aristotelov "Organon", Platonovog "Parmenida", dela Baruha Spinoze, Adlera, a držala je i predavanja na Kolarčevom univerzitetu.

Prkosna i hrabra

Iako se posebno bavila filozofijom morala i položajem žena, intrige i spletke koje su je okružile nisu potkačile samo njen akademski život, već su se kovale priče i o njenom privatnom životu i navodnoj vezi sa njenim mentorom Branislavom Petronijević. Za to vreme njenu doktorsku disertaciju su hvalili brojni domaći i strani naučni časopisi, a decenijama je bila citirana u enciklopediji "Britanika" u okviru teksta o Đordanu Brunu, za šta su je uvaženi profesori tog vremena optužili za plagijat u manjim radovima.

Na sve napade odmah je reagovala demantujući ih u novinama jer je, kako prenosi "National Geographic", bila vrlo borbena i hrabra i nije zazirala od autoriteta koji su imali veliku moć. Pa iako su optužbe kasnije i zvanično opovrgnute, mašinerija intriga se tako zahuktala da su je sprečile da akademski napreduje i postane vanredna profesorka. To ovu genijalnu ženu nije sprečilo da se sa protivnicima obračunava i na akademskom nivou, tako što je pisala filozofske tekstove o spletkama i tračarenju, po čemu je bila jedinstvena u srpskoj filozofiji, jer se bavila ovim društvenim fenomenima na filozofskom, naučnom nivou.

Atanasijevićeva je bila sifražetkinja, tražila politička prava za žene, ali istovremeno i pacifistkinja i antifašistkinja. Bila je među prvima u našoj sredini, a i u Evropi, koji su pisali protiv nacionalsocijalizma i osuđivali progon Jevreja. Zbog kritike nacizma i Hitlerove politike bila je na crnoj listi nacista. U Gestapou su je saslušavali po optužnici za saradnju sa masonima, pomaganje partizanima, kao i zbog činjenice da je držala predavanja u jevrejskoj čitaonici.

Takođe je 1941. godine, kao i Isidora Sekulić, odbila da potpiše Apel srpskom narodu kojim su ljudi pozvani na odanost okupatorskoj vlasti i protiv komunističkog pokreta, ne želeći da se, kako je rekla, „pridruži hajci na komuniste", iako nije bila jedna od njih.

Počiva u neobeleženom grobu

Preminula je 1981. godine u Beogradu.

Sahranjena je na Novom groblju, a ni posle smrti nije našla mir. Kako nije imala potomstvo i bliske srodnike, nije bilo nikoga ko bi plaćao godišnju naknadu za održavanje njenog grobnog mesta, zbog čega su nekoliko godina nakon smrti njeni posmrtni ostaci ekshumirani i pohranjeni u masovnoj grobnici bezimenih i zaboravljenih. Ksenija Atanasijević od tada nema grob.

(Ona.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Ona

Komentari

  • Buki

    29. novembar 2022. | 00:51

    Pismeni i pametni nazalost nisu popularni na Balkanu. Bilo i bice.

    Podelite komentar

  • Andrej

    29. novembar 2022. | 07:41

    Slava Kseniji, eruditi britke logike i blistavom umu u hramu naše nauke.

    Podelite komentar